Trumpov budžetski direktor brani plan Bijele kuće za ogromno povećanje vojne potrošnje

Voughtovo svjedočenje označilo je početak ofanzive Bijele kuće da se vojna potrošnja u narednoj budžetskoj godini poveća na gotovo 1,5 milijardi dolara, sa oko 1 milijardu ove godine, uz istovremeno smanjenje sredstava za zdravstvena istraživanja, pomoć za grijanje i desetine drugih domaćih programa za oko 10 posto ukupno. Takva rezanja ne obuhvataju obaveznu potrošnju, koja uključuje programe poput socijalnog osiguranja i Medicare.

Rasprava o Trumpovom prijedlogu ogolila je duboke podjele koje će oblikovati neke od najznačajnijih političkih bitaka uoči izbora na sredini mandata, na kojima će birači konačno odlučiti o smjeru u kojem zemlja ide.

"Da bi industrijska baza udvostručila ili utrostručila kapacitete i gradila više pogona, a ne samo uvodila dodatne smjene, potrebni su višegodišnji ugovori o budućoj kupovini", rekao je Vought kongresmenima. "Ti troškovi moraju biti evidentirani već u prvoj godini."

Bijela kuća traži oko 1,1 milijardu dolara za odbranu kroz redovni proces usvajanja budžeta, koji za odobrenje obično zahtijeva podršku obje stranke. Dodatnih 350 milijardi dolara trebalo bi doći kroz poseban zakon koji republikanci mogu usvojiti sami, prostom većinom glasova svoje stranke.

Demokratski kongresmen iz Pennsylvanije Brendan Boyle, najviše rangirani član opozicije u odboru, rekao je da vjeruje u snažnu nacionalnu odbranu. Međutim, istakao je da ideja da se vojni budžet poveća za više od 40 posto, dok se režu programi koji su ljudima potrebni, pokazuje da su prioriteti republikanske administracije "potpuno poremećeni".

Predsjedavajući odbora, republikanski kongresmen Jodey Arrington, najavio je da će saslušanje biti "nabrijanije" nego inače, što se i obistinilo, počevši od njegove uvodne izjave u kojoj je oštro kritizirao predsjedništvo demokrata Joea Bidena. Arrington, R-Texas, rekao je da ne zna ni za jednog predsjednika u svom životu koji je "naslijedio tako potpun i potpun haos kao što je Trump u januaru prošle godine".

Od tada je, tvrdi Arrington, Trump osigurao granicu, smanjio poreze i obuzdao potrošnju na neodbrambene programe.

Time je otvoren niz žestokih replika tokom saslušanja.

"Znate koliko je ova ekonomija loša kada čujemo da se potežu Joe Biden, trans osobe... čekao sam još da za sve okrivimo Jimmyja Cartera", uzvratio je Boyle na Arringtonove uvodne riječi.

Boyle je rekao da pod Trumpom pada povjerenje potrošača te naveo primjer benzinske pumpe pored koje je nedavno prošao u Philadelphiji, gdje je litar goriva koštao 4,11 dolara, u odnosu na manje od 3 dolara prije šest sedmica, što je, kako je rekao, posljedica Trumpovog "rata po izboru u Iranu".

Kongresmenica Becca Balint, demokratkinja iz Vermonta, opisala je predloženo povećanje vojne potrošnje kao šokantno.

"Nikada u historiji ove zemlje nismo vidjeli ovakvu potrošnju, finansiranu rezanjem zdravstvene zaštite, obrazovanja i stanovanja", rekla je Balint. "Gospodine Vought, da ili ne, da li 350 milijardi dolara za rat u Iranu smanjuje troškove za Amerikance?"

"To sigurno nije uskraćivanje finansiranja za brigu o djeci. U ovom budžetu u potpunosti finansiramo brigu o djeci", odgovorio je Vought, ne dajući direktan odgovor na pitanje.

Balint je u daljem ispitivanju uvela i Trumpovu mantru "Amerika na prvom mjestu".

Navela je da bi 350 milijardi dolara moglo finansirati pojačani poreski kredit za zdravstveno osiguranje u periodu od deset godina te dodala da je njeni birači pitaju kako zemlja može nastaviti izdvajati novac za ratove, a ne pronaći rješenje da ljudima pomogne da priušte zdravstvenu zaštitu.

Vought je odgovorio da je predsjednik jasno stavio do znanja da neće dopustiti Iranu da razvije nuklearno oružje, projektile i mornaricu koji bi ugrozili nacionalnu sigurnost SAD-a.

"On čini ono što je neophodno da nas zaštiti, a istovremeno pokušava voditi diplomatiju kako bismo izašli iz ratova i s vremenom smanjili te troškove", rekao je Vought.

Vought je kazao da još nije jasno koliko će administracija tražiti za finansiranje rata tokom tekuće budžetske godine, koja završava 30. septembra. Taj novac bio bi dio vanrednog, dodatnog paketa potrošnje i došao bi povrh sredstava koja Bijela kuća traži za povećanje vojne potrošnje iduće godine.

"Da li će to biti više od 50 milijardi dolara?" pitala je kongresmenica Veronica Escobar, demokratkinja iz Teksasa.

"Još radimo na tome", odgovorio je Vought. "Nemam čak ni okvirnu procjenu."