Trump voli pomorske blokade, ali Iran je znatno drugačiji od Venecuele i Kube

Za razliku od Kube ili Venecuele, Iran je blokirao ključnu trgovačku rutu za isporuke energije, što znači da će globalna ekonomija sve više trpjeti što duže zastoj traje. Teheran također predstavlja veću vojnu prijetnju, izvan onih koje dolaze od protivnika u zapadnoj hemisferi i zahtijeva kontinuirano vojno prisustvo daleko od američkih obala.

Iranski utjecaj nad Hormuškim moreuzom daje mu moć tokom krhkog primirja jer rastući ekonomski rizici, posebno više cijene goriva u SAD-u u izbornoj godini, mogu natjerati Trumpovu republikansku administraciju da okonča blokadu iranskih luka i obale, kažu stručnjaci.

"Sada je zaista pitanje koja država, SAD ili Iran, ima veću toleranciju na bol", rekao je Max Boot, vojni historičar i viši saradnik za nacionalnu sigurnost pri Council on Foreign Relations.

Efikasnost Trumpove taktike pritiska, korištenja najmoćnije mornarice na svijetu za blokiranje trgovine iranskom sankcionisanom naftom i drugom robom i dalje je predmet rasprave. Neki stručnjaci tvrde da je Trumpov uspjeh u Venecueli vjerovatno imao više veze s američkom vojnom operacijom u kojoj je zarobljen lider Nicolas Maduro nego s američkim ratnim brodovima koji su zaplijenili tankere sa sankcionisanom naftom kako bi nametnuli kontrolu nad tom južnoameričkom zemljom.

Američki naftni embargo prema Kubi, u međuvremenu, izazvao je najtežu ekonomsku krizu na tom otoku u posljednjih nekoliko decenija. Iako su se američki i kubanski zvaničnici nedavno sastali na otoku na rijetkim razgovorima, finansijsko gušenje nije dovelo do deklarisanog cilja Trumpove administracije, promjene vlasti.

"Mislim da je uspjeh misije protiv Madura u Venecueli vjerovatno ohrabrio predsjednika", rekao je Todd Huntley, direktor Programa prava nacionalne sigurnosti na Georgetown University.

To, međutim, ne znači da su situacije u Venecueli i Iranu slične — geografski, vojno ili politički.

"Postoje velike razlike", rekao je Huntley, penzionisani kapetan mornarice i pravni savjetnik.

Iako je blokada Iranu nanijela težak udarac ekonomiji, uključujući zaustavljanje teretnih brodova koji uvoze razne potrepštine, zemlja je i dalje uspjela izvoziti dio svoje sankcionisane nafte, navode kompanije koje prate brodski promet.

Iran je odbio Trumpove zahtjeve da ponovo otvori Hormuški moreuz, kroz koji inače prolazi 20% svjetske nafte, te je ove sedmice ponovo pucao na brodove. Zastoj u isporukama kroz moreuz doveo je do naglog rasta cijena goriva daleko izvan regije i povećao troškove hrane i širokog spektra drugih proizvoda, stvarajući politički problem za Trumpa uoči izbora u novembru.

"Blokade su obično samo jedan alat u mehanizmu koji se koristi u sukobu. Mogu biti važne, ali su samo jedan element. I ne mislim da će to biti dovoljno da uvjeri Irance", rekao je Salvatore Mercogliano, profesor pomorske historije na Campbell University.

Admiral Brad Cooper, komandant Centralne komande, prošle sedmice je tvrdio da "nijedan brod nije izbjegao američke snage". Komanda zadužena za Bliski istok saopćila je da je do srijede naredila 31 brodu da se okrene ili vrati u luku.

Grupe trgovačkog brodarstva su skeptične. Lloyd’s List Intelligence navodi da "stalan tok brodova iz sjenke" prolazi kroz Zaljev, uključujući 11 tankera s iranskim teretom koji su napustili Omanski zaljev izvan moreuza od 13. aprila.

Pomorska obavještajna firma Windward ove sedmice je saopćila da iranski promet i dalje teče "uz pomoć obmane".

Iranski brodovi imaju više načina da se provuku kroz blokadu, uključujući lažiranje podataka o lokaciji ili kretanje kroz pakistanske teritorijalne vode, rekao je Mercogliano. Također je istakao da ogromna količina brodskog saobraćaja koji vojska mora kontrolirati predstavlja veliki izazov.

Posljednji put kada su SAD uspostavile blokadu sličnu ovoj usmjerenoj na iranske brodove bilo je tokom administracije John F. Kennedy početkom 1960-ih, kada su SAD uvele blokadu Kubi, rekao je Huntley.

"I nije se čak ni zvala blokada. Nazvali smo je karantinom", kazao je.

Neke pomorske blokade kroz historiju imale su utjecaj, poput britanske blokade Njemačke tokom Prvog svjetskog rata.

"Ali obično imaju dugoročne efekte, dok Trump traži kratkoročne, brze rezultate", prema Bootu.

On kaže da je Trump vjerovatno smatrao da je blokada tankera sa sankcionisanom naftom povezanih s Venecuelom igrala veliku ulogu u promjeni vlasti u toj zemlji. No Boot tvrdi da je to više imalo veze s američkim uklanjanjem Madura i kasnijom saradnjom njegove potpredsjednice i sadašnje vršiteljice dužnosti predsjednice, Delcy Rodríguez.

"Ne postoji Delcy Rodríguez na Kubi ili u Iranu. Mislim da ga je uspjeh u Venezueli odveo na pogrešan put, navodeći ga da pomisli da je to model koji se može ponoviti drugdje. On to vidi kao veliki uspjeh uz mali trošak, ali se zapravo radi o jedinstvenom spletu okolnosti", rekao je Boot.