Trump je rekao da su članice odbora obećale 5 milijardi dolara za obnovu, što je tek djelić od procijenjenih 70 milijardi dolara potrebnih za ponovno izgrađivanje palestinske teritorije. Očekuje se i da će članice poslati hiljade pripadnika u međunarodne stabilizacijske i policijske snage, u trenutku dok traju strahovi da Trump pokušava stvoriti rivala Ujedinjenim narodima.
Trump i drugi svjetski lideri stigli su na prvi sastanak Odbora za mir. U društvu potpredsjednika J. D. Vancea i državnog sekretara Marca Rubija, Trump je stajao ispred lidera Saudijske Arabije, Indonezije i Katara, među ostalima, kako bi napravili zajedničku fotografiju prije razgovora o različitim dijelovima predsjednikovog plana mira za Gazu.
Nekoliko svjetskih lidera, uključujući argentinskog predsjednika Javiera Mileija, mađarskog premijera Viktora Orbána i druge, nosili su crvene kape s amblemom "USA" i američkom zastavom sa strane, koje su potom stavili na stolove pored oznaka svojih zemalja.
Novo istraživanje povezano s jednom od vodećih američkih banaka pruža dodatne dokaze da je Trumpovo insistiranje na višim porezima na uvoz izazvalo ekonomske poremećaje.
Zbog dodatnih poreza, kompanije koje zajedno zapošljavaju 48 miliona ljudi u SAD-u – upravo one biznise za koje je Trump obećavao da će ih oživjeti – morale su taj novi trošak prebaciti na kupce kroz više cijene, zapošljavati manje radnika ili prihvatiti niže profite.
"To je velika promjena u trošku njihovog poslovanja", rekla je Chi Mac, direktorica poslovnih istraživanja u JPMorganChase Instituteu, koji je u četvrtak objavio ovu analizu.
Istraživanje se nadovezuje na sve veći broj ekonomskih analiza koje osporavaju tvrdnje administracije da stranci plaćaju carine.
Državni sekretar Vatikana, kardinal Pietro Parolin, rekao je ranije ove sedmice novinarima da "na međunarodnom nivou prije svega UN treba da upravlja ovakvim kriznim situacijama".
Trumpova administracija je u srijedu uzvratila: "Ovaj predsjednik ima vrlo hrabar i ambiciozan plan i viziju za obnovu i rekonstrukciju Gaze, koja je već uveliko u toku zahvaljujući Odboru za mir", poručila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je legitimna organizacija u kojoj su deseci država članica iz cijelog svijeta."
A američki ambasador pri UN-u Mike Waltz rekao je da odbor "ne priča, već radi".
"Čujemo kako takozvana klasa komentatora kritikuje strukturu odbora, da je nekonvencionalna, da je bez presedana", rekao je Waltz. "Opet, stari načini nisu funkcionisali."
Trump je ove sedmice rekao da se nada da će odbor natjerati Ujedinjene narode da se "uozbilje".
"Ujedinjene nacije imaju ogroman potencijal", rekao je. "Nisu ispunile taj potencijal."
Komisija za lijepu umjetnost Sjedinjenih Država jedna je od dvije savezne komisije koje razmatraju predsjednikove planove da na prostoru bivšeg Istočnog krila izgradi bal salu duplo veću od same Bijele kuće.
Komisija, kojom sada predsjedavaju Trumpovi imenovani kadrovi, planirano je da dodatno razmotri projekat na svom mjesečnom sastanku u četvrtak, koji se održava putem Zooma.
Na prošlomjesečnom sastanku neki od komesara su pitali arhitektu o "ogromnom" dizajnu i razmjerama projekta, iako su u načelu podržali predsjednikovu viziju masivne ekspanzije.
Članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pozivaju da sporazum o prekidu vatre u Gazi postane trajan i oštro kritikuju izraelske napore da proširi kontrolu na Zapadnoj obali, što vide kao prijetnju izgledima za rješenje s dvije države. Sastali su se u srijedu, uoči Trumpovog prvog okupljanja Odbora za mir, kako bi razgovarali o budućnosti palestinskih teritorija.
Sjednica UN-a na visokom nivou u New Yorku prvobitno je bila zakazana za četvrtak, ali je pomjerena nakon što je Trump najavio da će se sastanak odbora održati istog dana, što je zakomplikovalo planove putovanja diplomata. To se smatra znakom mogućih preklapanja i sukobljenih agendi između najmoćnijeg tijela Ujedinjenih naroda i Trumpovih šire shvaćenih ambicija da posreduje u globalnim sukobima, zbog čega su pojedine zemlje zabrinute da bi se mogao pokušati nametnuti kao konkurencija Vijeću sigurnosti UN-a.
Trgovinski deficit SAD-a se 2025. godine blago smanjio, dok je Trump preokrenuo globalnu trgovinu uvođenjem dvocifrenih carina na uvoz iz većine zemalja.
Jaz između robe i usluga koje SAD prodaje drugim državama i onoga što od njih kupuje suzio se na nešto više od 901 milijardu dolara sa 904 milijarde u 2024. godini, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo trgovine.
Izvoz je prošle godine porastao za 6%, a uvoz za gotovo 5%. Trgovinski deficit je naglo skočio od januara do marta, dok su američke kompanije pokušavale unaprijed uvesti stranu robu prije stupanja na snagu Trumpovih poreza, a potom se smanjivao veći dio ostatka godine.
Trumpove carine su porez koji plaćaju američki uvoznici i koji često prebacuju na svoje kupce kroz više cijene. Međutim, nisu imale onoliko utjecaja na inflaciju koliko su ekonomisti u početku očekivali. Trump tvrdi da će carine zaštititi američku industriju, vratiti proizvodnju u SAD i osigurati dodatne prihode za američku državnu blagajnu.
Među državama koje su uključene su Argentina, Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Bugarska, Kambodža, Egipat, El Salvador, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kazahstan, Kuvajt, Kosovo, Maroko, Mongolija, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Vijetnam.
Grupa je evoluirala od kada je pokrenuta kao dio predsjednikovog 20-tačnog plana mira za okončanje sukoba u Gazi. Od oktobarskog prekida vatre, Trump želi da dobije još ambiciozniji mandat – ne samo da dovrši ogroman zadatak uspostavljanja trajnog mira između Izraela i Hamasa, već i da pomogne u rješavanju sukoba širom svijeta.
Ova pitanja su u središtu razgovora. Ključni zahtjev Izraela i kamen temeljac sporazuma o prekidu vatre jeste formiranje naoružanih međunarodnih stabilizacijskih snaga koje će održavati sigurnost i osigurati razoružanje militantnog pokreta Hamas.
Do sada je samo Indonezija dala čvrsto obećanje Trumpu za učešće u predloženim snagama. A Hamas je ponudio malo razloga za uvjerenje da je spreman krenuti naprijed s razoružanjem.
Adna Vatrić, vlasnica Studija Hills: "Žene danas kupuju osjećaj, a ne samo vjenčanicu"
