Trump je više puta najavio obustavu udara na Iran pa nastavio napade: Paralelno, cijena nafte je rasla i padala

Objava je posljednja u nizu naglih promjena američke politike u petom mjesecu sukoba, tokom kojeg su cijene nafte i osnovnih roba rasle, a ranije najave prekida vatre ili obustave udara više puta su poništene novim napadima.

Trump je ranije objavio dvosedmični prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, manje od dva sata prije isteka roka koji je postavio Teheranu za kapitulaciju ili napade na mostove i elektrane.

Tada je upozorio da bi ti udari značili da će "cijela civilizacija umrijeti". Kasnije je saopćio i da se primirje produžava na neodređeno, uz obrazloženje da su posrednici tražili dodatno vrijeme za iranske prijedloge, ali su američki udari na iranske tankere nastavljeni 8. maja.

Poslije novih prijetnji velikom vojnom operacijom, Trump je više puta tvrdio da odustaje od napada zbog "ozbiljnih pregovora" i mogućeg dogovora bez bombardovanja. U jednoj od izjava rekao je: "Čini se da postoji veoma dobra šansa da to mogu riješiti. Ako to možemo učiniti bez bombardovanja do besvijesti, bio bih veoma sretan." Ipak, nakon zastoja u pregovorima, američki udari su se vraćali za nekoliko dana ili čak nekoliko sati.

Trump je u međuvremenu potpisao i početni sporazum s Iranom o trajnom prekidu neprijateljstava, ponovnom otvaranju moreuza i 60-dnevnim pregovorima o budućnosti iranskog nuklearnog programa, ali je ostavio mogućnost da ga napusti.

Nakon iranskih napada na trgovačke brodove i tokom samita NATO-a u Ankari, SAD su pokrenule nove udare, dok je Iran poručio da nije iznenađen i da ostaje u pripravnosti zbog novih prijetnji.

Nakon što su Sjedinjene Američke Države pokrenule nove vojne udare na iranske ciljeve, cijene nafte na svjetskom tržištu ponovo su postale izuzetno nestabilne. Američka sirova nafta nakratko je dostigla oko 85 dolara po barelu, dok je nafta Brent premašila 88 dolara, uz mjesečni rast veći od 20 posto.

Rast cijena bio je podstaknut intenziviranjem sukoba između Washingtona i Teherana nakon propasti privremenog primirja, ali i izvještajima o poremećajima u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Dodatnu zabrinutost izazvali su i pad američkih zaliha sirove nafte te napad na rafineriju u ruskom Volgogradu.

Ipak, tržište je ubrzo reagovalo u suprotnom smjeru nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da Washington vodi "dobre razgovore" s Iranom i da postoji mogućnost diplomatskog rješenja. To je dovelo do pada cijena, pa je Brent nakratko pao ispod 81 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta oslabila na oko 78 dolara.

Velike oscilacije na tržištu pokazuju koliko su cijene energenata osjetljive na razvoj događaja na Bliskom istoku. Svaka najava primirja ili nastavka sukoba gotovo trenutno utiče na vrijednost nafte, a time i na očekivanja u vezi s globalnim snabdijevanjem i cijenama goriva.