Tri sile za stolom: Turska, SAD i Ukrajina u Istanbulu kroje okvir za mirovne pregovore s Rusijom

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sibiha, šef Predsjedničkog ureda Andrij Jermak, američki državni sekretar Marco Rubio i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan viđeni su kako zajedno hodaju na početku sastanka.

Na sastanku su prisustvovali i ministar odbrane Ukrajine Rustem Umerov te specijalni izaslanik SAD-a Keith Kellogg.

Ukrajinski javni servis Suspilne i ruska državna novinska agencija TASS izvijestili su da je sastanak trajao oko sat vremena i završio oko podneva. Nisu objavljeni detalji o sadržaju razgovora.

Kasnije tokom dana, ukrajinska delegacija treba se sastati s ruskim zvaničnicima u prvim direktnim pregovorima od 2022. godine, a prisustvovat će i predstavnici Turske. Očekuju se i odvojeni sastanci ruskih i američkih zvaničnika, iako je Rubio izjavio da se lično neće sastajati s delegatima iz Moskve.

Nakon što je Moskva predložila održavanje mirovnih pregovora u Turskoj ove sedmice, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao je i pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina na sastanak licem u lice. Ruski lider je odbio prisustvovati i imenovao svog savjetnika Vladimira Medinskog da predvodi rusku delegaciju.

Ukrajinsku delegaciju koja je stigla u Tursku 15. maja činili su najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući predsjednika Zelenskog, ministra vanjskih poslova Andriija Sybihu, predstavnike Predsjedničkog ureda, vojske i obavještajnih službi.

Međutim, nakon trosatnog sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, Zelenski je najavio da će manja delegacija na čelu s ministrom odbrane Rustemom Umerovim otputovati u Istanbul kako bi razgovarala o mogućem sporazumu o prekidu vatre.

Kijev i njegovi saveznici pozvali su Moskvu da prihvati bezuslovni prekid vatre od 12. maja kao prvi korak ka mirovnim pregovorima - prijedlog koji je Rusija ignorisala.

I dok ukrajinski zvaničnici izražavaju nadu da će u Istanbulu razgovarati o mogućem primirju, Rusija je sastanak predstavila kao nastavak pregovora iz 2022. godine, naglašavajući potrebu za rješavanjem onoga što smatra "korijenima" rata.

Moskva kao razloge za svoju punu invaziju na Ukrajinu navodi njene aspiracije za članstvo u NATO-u, kao i zakone o jeziku i pravima manjina.