Trgovina, Ukrajina i novi svjetski poredak u fokusu posjete njemačkog kancelara Kini

Merz bi trebao stići u srijedu na dvodnevnu posjetu, kao najnoviji u nizu svjetskih lidera koji dolaze u Peking uoči Trumpove posjete za otprilike pet sedmica.

Osim rastućeg njemačkog trgovinskog deficita s Kinom, očekuje se da će Merz otvoriti i pitanje kineske podrške ruskim pozicijama u ratu u Ukrajini, iako se ne predviđa promjena kineskog stava.

Kina traži podršku drugih država u nastojanju da uzvrati na Trumpove izazove međunarodnim pravilima i organizacijama, ali je Merz već signalizirao oprez prema kineskoj viziji poretka u 21. stoljeću. Uspjeh njegove posjete mjerit će se vjerovatno pronalaženjem manjih područja saradnje uprkos dubokim razlikama oko ključnih tema.

"Kao druga i treća najveća svjetska ekonomija, dobri kinesko-njemački odnosi služe interesima obje strane i odgovaraju očekivanjima međunarodne zajednice", rekla je u utorak glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.

Dodala je da ukrajinska kriza nije i ne bi trebala postati pitanje između Kine i Evrope. Kina tvrdi da ima objektivan i nepristrasan stav, što je dovodi u sukob s Njemačkom i većim dijelom Evrope.

Merz svoju posjetu počinje u srijedu razgovorima s kineskim premijerom Li Qiangom i predsjednikom Xi Jinpingom, čija je smanjena međunarodna putovanja znače da strani lideri moraju dolaziti u Peking ako žele sastanak s njim.

U četvrtak njemački kancelar planira posjetu pogonu Mercedesa, a zatim odlazak u Hangzhou, visokotehnološki grad u kojem su sjedišta e-trgovinskog giganta Alibabe i vodećeg razvijača robota Unitree Robotics.

Merz sa sobom dovodi i delegaciju biznismena koji žele proširiti prodaju. Kina je dugo bila važno tržište za Njemačku, velikog izvoznika industrijskih proizvoda.

No, napredak kineskih kompanija u posljednjim godinama pretvorio ih je u ozbiljne konkurente, posebno u automobilskoj industriji, gdje novi proizvođači električnih vozila izazivaju Volkswagen i druge vodeće brendove.

Prošlogodišnji podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni dodatno su naglasili zabrinutost zbog neravnoteže u ekonomskim odnosima. Njemački uvoz iz Kine porastao je za 8,8 posto, na 170,6 milijardi eura (201 milijardu dolara), pomažući kineskim proizvođačima da nadoknade pad izvoza u SAD zbog Trumpovih carina. Istovremeno, njemački izvoz u Kinu pao je za 9,7 posto, na 81,3 milijarde eura.

Rastuća neravnoteža pojačala je dugogodišnje njemačke zahtjeve da Kina smanji trgovinske barijere i dodatno otvori svoje tržište stranim konkurentima.

Merzova posjeta dolazi nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron boravio u Kini u decembru, a lideri Irske, Južne Koreje, Kanade, Finske i Velike Britanije bili u Pekingu prošlog mjeseca.

U obraćanju njemačkom parlamentu u januaru, Merz je poručio da Evropa treba "naučiti jezik politike moći" kako bi se nametnula u svijetu koji se mijenja i postala snažnija ekonomski i vojno.

Naglasio je i da novi svjetski poredak otvara prilike za Evropu, budući da demokratske države s otvorenim i rastućim tržištima "traže ono što im možemo ponuditi, a to su partnerstva zasnovana na međusobnom poštovanju, povjerenju i pouzdanosti".

Nedavno je također poručio da Njemačka ne smije imati iluzija o Kini, za koju je kazao da "polaže pravo da definiše novi multilateralni poredak prema vlastitim pravilima".

Ubrzo nakon ove sedmične posjete Kini, Merz planira ostvariti i svoju drugu posjetu Washingtonu otkako je u maju preuzeo dužnost.

Dok pojedine zemlje, prije svega Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, nastoje popraviti odnose s Pekingom, cilj Njemačke je očuvati odnos koji je posljednjih godina postao znatno složeniji.

Njemačka i dalje vidi Kinu kao ključnog ekonomskog partnera, ali je sada doživljava i kao konkurenta. Vlada je, u okviru politike takozvanog smanjenja rizika (de-risking), krenula u smanjivanje zavisnosti od Kine kao izvoznog tržišta i izvora strateških proizvoda poput rijetkih zemnih metala, koji se masovno koriste u autoindustriji, tehnološkom i odbrambenom sektoru.

Tokom posjete Pekingu u decembru, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul razgovarao je o zabrinutostima svoje vlade u vezi s kineskim državnim subvencijama ciljanim industrijama, proizvodnim viškovima koji potiču izvoz, ograničenjima izvoza rijetkih zemnih metala, kao i o ratu Rusije protiv Ukrajine.