Toplotni talas na Sredozemnom moru možda je ugodan za kupanje, ali naučnici strijepe

Temperatura površine mora redovno je prelazila 30 stepeni celzija kod obale Mallorce i drugih mjesta krajem juna i početkom jula, na nekim mjestima šest ili sedam stepeni iznad uobičajene temperature.

Ovo je bio najekstremniji morski toplotni talas ikada zabilježen u zapadnom Mediteranu za to doba godine, koji je sedmicama pogađao velika područja mora.

Čini se da vrućina popušta, ali neke životinjske i biljne vrste se teško nose s tako dugotrajnom i intenzivnom toplinom, s potencijalnim negativnim posljedicama za riblje populacije.

Da biste dobili neku ideju o ovim temperaturama, većina bazena u rekreacijskim centrima zagrijava se na otprilike 28°C. Bazeni za takmičare su nešto hladniji, na 25-28°C, kažu iz World Aquaticsa.

Dječji bazeni su malo topliji, preporučuje se 29-31°C ili 30-32°C za bebe, prema Udruženju učitelja plivanja.

Blagonaklone temperature mogu predstavljati skrivene prijetnje. Štetne bakterije i alge često se lakše šire u toplijoj morskoj vodi - koja nije tretirana hemikalijama za čišćenje kao vaš lokalni bazen.

Temperature mora od 30°C ili više nisu nezapamćene u Mediteranu krajem ljeta.

Ali su vrlo neuobičajene za juni, prema podacima Evropske klimatske službe Copernicus, Mercator Ocean International i mjerenjima u španskim lukama.

"Ono što je ove godine drugačije jeste da su temperature mora od 30°C stigle mnogo ranije, a to znači da možemo očekivati da će ljeto biti intenzivnije i duže", rekla je Marta Marcos, vanredna profesorica na Univerzitetu Balearskih ostrva u Španiji.

"Odrasla sam ovdje, tako da smo navikli na toplotne talase, ali ovo je postalo sve češće i intenzivnije. Svi smo jako, jako iznenađeni razmjerama ovog toplotnog talasa", dodala je Aida Alvera-Azcárate, okeanografkinja na Univerzitetu u Liegeu u Belgiji.

"To je pitanje od velike zabrinutosti, ali ovo je nešto što možemo očekivati da će se ponoviti u budućnosti."

Morski toplotni talasi postaju sve intenzivniji i dugotrajniji jer čovječanstvo nastavlja ispuštati plinove koji zagrijavaju planetu u našu atmosferu, prvenstveno sagorijevanjem uglja, nafte i plina.

Ustvari, broj dana ekstremne topline površine mora globalno se utrostručio u posljednjih 80 godina, prema istraživanju objavljenom ranije ove godine.

Sredozemno more je posebno ranjivo jer je pomalo "poput kade", uglavnom okruženo kontinentima, a ne otvorenim okeanom.

To znači da voda ne može lako izaći, pa se njegova površina brzo zagrijava u prisustvu toplog zraka, sunčanog neba i slabog vjetra - kao što se dogodilo u junu.

Većina života ima temperaturni prag iznad kojeg ne može preživjeti, iako se on uveliko razlikuje između vrsta i jedinki. Ali morska stvorenja mogu patiti i od produženog izlaganja vrućini, što u suštini iscrpljuje njihovu energiju tokom ljeta do tačke u kojoj više ne mogu da se nose s tim.