The Guardian podsjeća da je prošle godine u ovo vrijeme izgledalo kako je neminovno da njoj pripadne predsjednička nominacija, ali onda se pojavio Barack Obama i neminovnosti više nije bilo.
Pitanje je da li je Hillary Clinton uopće mogla zaustaviti talentiranog političara kakav je Obama, konstatira list, ali ipak nabraja neke od njezinih grešaka.
Jedna od ključnih je ta što se predstavljala kao neko ko kao bivša prva dama ima iskustvo u donošenju ključnih odluka u Washingtonu. Glasačima željnim promjena, međutim, nije bio prihvatljiv bilo ko povezan s političkom elitom u glavnom gradu.
Njenom porazu je, piše novinar Guardiana doprinijelo i to što je uhvaćena u laži o navodnoj opasnosti kojoj je bila izložena tokom posjete Bosni i Hercegovini sredinom 1990-ih godina. To je samo učvrstilo nelagodnost glasača prema njoj, ocjenjuje Guardian.
Financial Times cijeli članak posvećuje greškama koje je vodeći kampanju za svoju suprugu počinio Bill Clinton, iako se na početku vjerovalo da je on njezin glavni adut.
Kampanja 2008. godine će ostati upamćena po prizorima Billa Clintona koji crvenog lica i prijeteći prstom proziva medije da su pristrani i kako rade protiv njegove supruge.
Svaki od tih njegovih ispada glasače je samo podsjetio da je Hillary Clinton u predsjedničkoj utrci samo zato što je žena bivšeg predsjednika. Takvi nastupi su istovremeno ostavljali utisak da Clintonovi smatraju kako imaju automatsko pravo na to da Hillary postane predsjednički kandidat, piše Financial Times.
The Times u jednom od redakcijskih komentara pobjedu Baracka Obame naziva historijskom jer ona, kako se navodi, predstavlja još jedan korak ka prevazilaženju rasnih napetosti u Americi.
Bez obzira na to da li će u novembru, kada se bude birao novi američki predsjednik, pobijediti republikanca Johna McCaina, Obama je već otišao dalje od bilo koga prije njega u nastojanjima da okonča gorko neprijateljstvo koje je izazvalo američki građanski rat i koje otada progoni Ameriku.
Times ocjenjuje da je Obamina pobjeda historijska i zbog toga što se za razliku od drugih američkih političara nije strogo pridržavao onoga što su savjetovali analitičari i istraživači javnog mnijenja. Umjesto toga nudio je neodređena obećanja o jedinstvu i promjenama i preživio je. Sada počinje sljedeći čin, primjećuje Times.
