Financial Times o odnosima u trouglu Moskva - Minsk - Bruxelles piše pod naslovom "EU je bijesna zbog Putinovog prkosa povodom bjeloruske nafte" - te iznosi i ocjenu da politički spor u Bjelorusiji i najava Venecuele da će pojačati državnu kontrolu nad svojom naftnom industrijom ipak nisu mnogo uticali na opadajući trend cijene nafte u svijetu.
The Independent istim povodom piše da je prekid pošiljki ruske nafte za više zemalja EU-a naveo njemačku kancelarku Angelu Merkel da otvoreno dovede u pitanje plan svoje zemlje da prestane koristiti atomsku energiju već 2020. godine.
Ona je u jednoj TV emisiji kazala da je prekid dotoka nafte iz Rusije upozorenje kako ne treba previše zavisiti od samo jednog izvora energije.
U redakcijskom komentaru o ovoj temi Independent iznosi ocjenu da će sporazum u tekućoj krizi biti postignut, baš kao i u rusko-ukrajinskoj sličnoj krizi prije godinu dana, ali da su dugoročne posljedice cijelog slučaja manje predvidljive.
Ruska autoritarnost i globalno otopljavanje predstavljaju dovoljan podsticaj Evropi da hitno pronađe nove potencijalne snabdjevače energentima - i priliku da sasvim napusti ekološki štetne izvore energije, zaključuje Independent.
Uvodničar Daily Telegrapha pak smatra kako "Putinova ucjena ne smije ostati bez odgovora" i, uz preporuku Evropi da potraži nove snabdjevače energentima, ocjenjuje kako je to lakše reći nego uraditi - ako se ima u vidu da su poslije Rusije naftom najbogatiji Iran i Katar.
Dugoročno će širenje atomske energije smanjiti evropsku zavisnost od uvoza energije, ali to je slaba utjeha za današnje stanje, zaključuje Daily Telegraph.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
