List naime citira ocjenu bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija datu, kako se navodi, sa vidnim zadovoljstvom, da je ruski pristup rješenju kosovske krize doveo do većeg jedinstva među zemljama Evropske unije.
"Ne verujem da je Rusija imala baš takve namjere", dodao je Ahtisaari.
Evropska unija je do sada djelovala podijeljeno u vezi s priznavanjem nezavisnosti Kosova, navodi Economist, a mnogi se i dan-danas pitaju da li je ta ideja dobra - prije svega zbog njenih mogućih dalekosežnih posljedica po status regija sklonih sepatratizmu širom svijeta.
Većina evropskih zemalja je međutim, zbog pristupa Rusije odlučila promijeniti stajalište.
Njemačka će, navodi list, najvjerovatnije podržati nezavisnost Kosova, a u toj namjeri će je slijediti najveći broj evropskih zemalja. Očigledno je i da su se Grčka i Slovačka pomirile sa sudbinom, a jedini nepokolebljivi protivnik nezavisnosti do samog kraja ostat će Kipar.
Priznanje nezavisnog Kosova obavezalo bi Evropsku uniju na jedinstvo i poslije toga čina, kao i na dugoročnu posvećenost razvoju čitavog Balkana - ali još uvijek nije jasno da li su evropske zemlje za tako nešto spremne.
Economist na kraju ocjenjuje da bi u susretu, kako navodi, s "veoma vjerovatnom nezavisnosti" pokrajine trebalo obratiti pažnju na nekoliko stvari. Prije svega je to pažljivo postupanje sa sjeverom Kosova gdje je srpsko stanovništvo u većini, ali i daljnje jačanje proevropskih snaga u Srbiji.
Jedan od načina, navodi list, moglo bi biti ostavljanje postrani hapšenja Ratka Mladića kao uvjeta za daljnje približavanje Srbije članstvu u Evropskoj uniji, što bi međutim mnoge članice EU-a vjerovatno "teško mogle svariti".
Brat Novaka Đokovića tokom nevremena u Dubaiju suprugu vozio na zakazani tretman kose
Preminuo bodybuilder zvani "Čudovište", u autobiografiji je pisao o hemiji i suplementaciji
