Tenzije između velikih sila rastu dok svaka od njih "kida" komadić po komadić Arktičke teritorije

"To je zato što žele da budu polarna supersila", kaže on.

Kina vam možda neće instinktivno pasti na pamet kada razmišljate o Arktiku ali ova azijska zemlja ima ozbiljne ambicije u toj regiji, kupuje zemljišta, ulaže u infrastrukturu i želi uspostaviti stalnu prisutnost.

Kina sebe već opisuje kao "bliskoarktičku državu", iako je njen najsjeverniji regionalni glavni grad Harbin na približno istoj geografskoj širini kao Venecija u Italiji.

Arktik brzo postaje jedan od najžešćih dijelova svijeta. Peking se suočava s oštrom konkurencijom iz Rusije, Evrope, Indije i SAD.

Klimatski naučnici kažu da se Arktik zagrijava četiri puta brže nego bilo koji drugi dio planete Zemlje. Ovo utiče na ekosisteme, divlje životinje i lokalno stanovništvo. Teritorija Arktika je ogromna i obuhvata 4 posto planete.

Upravo iz ovih razloga globalne sile vide novi svijet mogućnosti koji se otvara u ovoj regiji.

Led koji se topi na Arktiku olakšava pristup nevjerovatnim prirodnim resursima, kritičnim mineralima, nafti i plinu, a istraživanja pokazuju da se oko 30 posto neiskorištenog prirodnog plina nalazi upravo na Arktiku.

Također, to otvara mogućnosti za nove pomorske trgovačke rute, drastično smanjujući vrijeme putovanja između Azije i Evrope. U izvoznom poslu vrijeme je novac, a Kina razvija plan "Polarnog puta svile" za arktičko brodarstvo.

Međutim, norveški zakoni sada zabranjuju prodaju zemljišta ili kompanija ako bi to moglo ugroziti nacionalnu sigurnost. No lokalne vlasti čekaju jasne smjernice države o tome šta se sve smatra "kritičnom infrastrukturom".

"Želimo saradnju s Kinom, ali ne i ovisnost o njoj. Evropa se mora zapitati, koliko želite ovisiti o autoritarnim režimima?", rekao je Meland.

Kineski pokušaji "kupovine uticaja" sve se češće odbacuju u evropskom Arktiku. Peking je bezuspješno pokušao dobiti vlasništvo nad lukama u Norveškoj i Švedskoj te aerodromom na Grenlandu. Zbog toga se okreće Rusiji, najvećoj arktičkoj sili koja kontroliše polovinu arktičke obale i s oduševljenjem prihvaća kineske investicije.

Rusija kontroliše ogromnu polovinu arktičke obale i privlači kineske investicije.

Dvije zemlje vojno sarađuju i na Arktiku. Kineska obalska straža ušla je na Arktik prvi put u oktobru, u zajedničkoj patroli s ruskim snagama. Dvije zemlje su mjesec ranije ovdje izvele zajedničke vojne vježbe. U julu su dalekometni bombarderi iz obje zemlje provokativno patrolirali Arktičkim okeanom u blizini Aljaske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kao da Peking i Moskva gledaju u NATO, koji je pojačao svoje vježbe na Arktiku, i poručuju: "To možemo i mi".

Svaka zemlja koja graniči sa Arktikom je članica NATO-a osim Rusije. Finska i Švedska su se NATO-u pridružile nakon potpune invazije na Ukrajinu.

Moskva modernizuje svoju flotu podmornica, uključujući nuklearne. Ako se provuku nezapaženo, mogu ugroziti i evropske i američke gradove, piše BBC. Američki predsjednik Donald Trump poručuje Evropi da više ulaže u odbranu, ali norveški admiral Rune Andersen kaže da "Arktik nije samo evropsko pitanje, riječ je i o obrani američkog teritorija".

Ipak, ne vjeruje da iko želi otvoreni sukob. No zbog globalnih napetosti rizik od eskalacije je stvaran. Njegov tim svake sedmice kontaktira rusku flotu da bi se očuvali komunikacijski kanali. Za svaki slučaj.