Telegraph: Putin bi na pregovorima o Ukrajini mogao tražiti povlačenje NATO-a iz Poljske, Baltika i Finske
Jurij Ušakov, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, izjavio je da u pregovorima ruskih, ukrajinskih i američkih zvaničnika treba učestvovati i Evropa, jer je, kako je rekao, ključna za postizanje dogovora. Diplomatski izvori Telegrapha tvrde da Moskva Evropljane želi za stolom kako bi izborila ustupke o širenju NATO-a, koje Putin naziva "korijenskim uzrokom" rata.
Povratak na 1997. godinu, prije nego što su države bivšeg Istočnog bloka počele ulaziti u Savez, značio bi moguće povlačenje savezničkih vojnika iz Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije, ali i iz Finske, koja je članica od 2023. Svih pet država graniči s Rusijom.
Koliko je savezničkih vojnika u tim državama
Riječ je o snagama drugih članica NATO-a raspoređenim u tim državama, a ne o njihovim nacionalnim vojskama. Najviše ih je u Poljskoj, gdje je prije maja ove godine bilo oko 10.000 američkih vojnika, a poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski je nakon najave Donalda Trumpa o slanju 5.000 vojnika rekao da će američko prisustvo ostati otprilike na ranijem nivou.
U Latviji multinacionalnu brigadu predvodi Kanada, koja je prema podacima NATO-ove Kopnene komande planirala da ove godine tamo ima do 2.200 vojnika. U Litvaniji je stacionirano oko 1.800 pripadnika njemačke vojske, a njemačka brigada bi do kraja 2027. trebala imati 4.800 vojnika, rekao je u junu njemački ministar odbrane Boris Pistorius.
Velika Britanija u Estoniji ima oko 900 vojnika. U Finskoj od juna djeluju NATO-ove kopnene snage pod vodstvom Švedske, čiji bataljon od oko 600 vojnika je smješten u Bodenu na sjeveru Švedske i spreman je za brzo upućivanje u Finsku, saopćilo je finsko Ministarstvo odbrane.
Evropa odbija zahtjeve
Rusija je prošle sedmice pristala na tehničke trilateralne razgovore u Abu Dhabiju idućeg mjeseca. Prijedlog je Putinu prenio američki izaslanik Steve Witkoff, a prema Telegraphu, Putina su za sto vratili ponuda da se razgovara o njegovim zahtjevima i odluka Washingtona da ukine sankcije na izvoz ruskog goriva. Ušakov je za ruske državne medije rekao da ne očekuje značajan napredak i sastanak je nazvao "probnim krugom".
Evropski izvori tvrde da je njihovo odbijanje ruskih zahtjeva čvrsto. "Naš stav je isti kao u januaru 2022.", rekao je jedan evropski zvaničnik, misleći na pismo koje je tadašnji generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uputio Moskvi. Savez je tada pristao razgovarati o ruskim zabrinutostima, ali je isključio povlačenje vojnika i nuklearnog oružja iz bivših sovjetskih država.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da sastanak neće okončati rat, ali da će njegov tim tražiti ograničena primirja za energetiku i izvoz žita te razmjenu zarobljenika. Dodao je da će se u novembru vrlo brzo vidjeti je li Putinova spremnost na razgovore samo politički trik kako bi izbjegao eskalaciju s Amerikom uoči izbora.