Tajni snimak otkriva raskol kod talibana: Kandahar protiv Kabula u borbi za budućnost Afganistana

U snimku, nastalom u januaru 2025. u Kandaharu, Akhundzada upozorava da bi sukobi među "insajderima u vlasti" mogli dovesti do kolapsa Islamskog Emirata.

"Zbog ovih podjela, emirat će se urušiti i nestati", rekao je on talibanima.

Iako je talibansko rukovodstvo godinama negiralo bilo kakav raskol, BBC-jeva afganistanska redakcija provela je jednogodišnju istragu, uz više od 100 intervjua s aktuelnim i bivšim talibanima, diplomatama i analitičarima, otkrivajući duboke razlike na samom vrhu vlasti.

Prema nalazima BBC-ja, postoje dvije suprotstavljene struje. Prvu čine lojalisti Akhundzade iz Kandahara, koji zagovaraju strogi, izolovani islamski poredak pod potpunom kontrolom vjerskih autoriteta. Drugu grupu čine moćni talibani iz Kabula, koji se zalažu za ograničeno otvaranje prema svijetu, jačanje ekonomije i dopuštanje obrazovanja djevojčicama i ženama.

Jedan izvor je ovaj sukob opisao kao "Kandaharsku kuću protiv Kabula". Ipak, dugo se smatralo da kabulska struja neće otvoreno izazvati Akhundzadu, koji se u talibanskoj hijerarhiji smatra apsolutnim vođom, odgovornim samo Bogu.

Akhundzada je poznat po izuzetno rigidnim vjerskim stavovima. Prema izjavama talibanskih zvaničnika, on je znao za odluku svog sina da izvede samoubilački napad 2017. godine i tu odluku je vjerski opravdao, smatrajući je legitimnom žrtvom na Božijem putu.

Sagovornici BBC-ja navode da Akhundzada vjeruje kako će za svaku odluku odgovarati pred Allahom na Sudnjem danu, zbog čega odbacuje kompromise i smatra da bi popuštanje, posebno po pitanju prava žena, imalo vječne posljedice.

Prelomni trenutak u unutrašnjem sukobu desio se krajem septembra 2025. godine, kada je Akhundzada naredio potpuno gašenje interneta i telefonskih mreža u Afganistanu. Ta odluka izazvala je šok čak i unutar talibanskog aparata.

Tri dana kasnije, internet je vraćen, bez zvaničnog objašnjenja. Prema izvorima, ključni ministri iz kabulske struje suprotstavili su se naređenju i, uz saglasnost premijera Mulla Hassana Akhunda, povukli potez bez presedana.

Analitičari ovaj čin opisuju kao otvorenu pobunu u sistemu koji se decenijama temeljio na bezuslovnoj poslušnosti vrhovnom vođi.

"Takav potez je ranije bio nezamisliv", navodi jedan stručnjak za talibanski pokret.

Akhundzada, koji vlada iz Kandahara i rijetko se pojavljuje u javnosti, posljednjih godina je centralizirao moć, okružio se tvrdolinijašima i preuzeo direktnu kontrolu nad sigurnosnim strukturama i ključnim institucijama, često zaobilazeći ministre u Kabulu.

Jedno od glavnih žarišta sukoba ostaje zabrana obrazovanja djevojčica i rada žena, koju Ujedinjene nacije navode kao ključni izvor tenzija unutar talibanskog rukovodstva. Oni koji su ranije javno kritikovali ove odluke često su bili smijenjeni, uhapšeni ili prisiljeni da napuste zemlju.

Za razliku od tih pitanja, gašenje interneta direktno je ugrozilo upravljanje državom i ekonomske interese moćnih talibanskih lidera. Analitičari smatraju da je upravo to bio razlog zbog kojeg su se ovaj put usudili suprotstaviti Akhundzadi.

Nakon vraćanja interneta, pojavile su se špekulacije o mogućim čistkama ili slabljenju kabulske struje, ali i o tome da je Akhundzada privremeno popustio iz straha od šireg otpora.

Talibanski portparol Zabihullah Mujahid negirao je postojanje raskola, tvrdeći da se radi samo o "razlikama u mišljenju", sličnim onima u porodici, te da je jedinstvo vjerska obaveza.

Ipak, javni istupi visokih talibanskih zvaničnika krajem 2025. godine ponovo su ukazali na duboke razlike na vrhu vlasti. Ostaje otvoreno pitanje hoće li te podjele u 2026. prerasti u stvarne promjene ili će Afganistan ostati taoc borbe između Kandahara i Kabula.