Tajni arhiv na Harvardu čuva hiljade izraelskih dokumenata u slučaju da nestane države

Izvještaj koje je objavio dnevni list Haaretz pod naslovom "Na tajnom mjestu na Harvardu sačuvana je masivna arhiva israeliane - u slučaju da Izrael prestane postojati", navodi se da arhiv sadrži desetine hiljada svezaka i djela iz različitih disciplina koja predstavljaju izraelsku kulturu, a sva su katalogizirana i pohranjena u velikim podzemnim dvoranama.

Prema novinama, izraelski pjesnik i romanopisac Haim Be'er rekao je da su ga organizatori književne konferencije krajem 1990-ih na Harvardu odveli na ono što je opisao kao "izvanredno mjesto". Rekao je da je zgrada izvana izgledala kao grčki hram prije nego što je odveden u ogroman podrum.

Be'er je rekao da je ušao u "ogroman prostor ispunjen štampanim materijalima", dodajući da je vidio mlade žene kako neprestano rade za kompjuterima a svaka je dokumentirala predmete koji se obično ne nalaze u akademskoj biblioteci".

Rekao je da arhiva uključuje "sinagoške pamflete, kibuc biltene, spomen-knjižice za pale vojnike, zastave Simchat Tore, oglase i materijale za političke kampanje".

Harvard nije komentirao izvještaje.

Haaretz je rekao da osoblje Harvarda ne smatra ove predmete marginalnim efemernim dokumentima, već vrijednim društvenim dokumentima koji bilježe promjene u izraelskom društvu, jeziku, politici i religiji tokom vremena.

Prema izvještaju, arhiv nije standardna akademska inicijativa, već funkcionira kao "alternativni sistem pamćenja" za Izrael. Njegova nezavisnost od izraelskih vladinih institucija, dodaju novine, daje mu veću sigurnost u slučaju nacionalnih kriza.

Be'er, koji je posjetio lokaciju, opisao ju je kao "potpunu sigurnosnu kopiju izraelske kulture", rekavši da pohranjivanje materijala u SAD-u služi kao oblik "civilizacijskog osiguranja" kako bi se osigurao opstanak izraelske kulturne i društvene povijesti u politički stabilnom okruženju.

U izvještaju se navodi da je projekt vodio jevrejski naučnik Charles Berlin, koji je 1960-ih imenovan za voditelja novog odjela na Harvardu posvećenog dokumentiranju jevrejsko života i kulture kroz generacije.

Bibliotekari Harvarda rekli su da odjel sada posjeduje otprilike milion arhivskih predmeta, od kojih svaki potencijalno sadrži desetke ili stotine dokumenata, uključujući desetke hiljada sati audio i video snimaka i najmanje šest miliona slika, pišu novine.

Haaretz je citirao Moshea Moska, koji je vodio izraelski državni arhiv od 1984. do 2008., koji je rekao da je odbio podijeliti osjetljive zbirke s Berlinom jer mu je bila neugodna pretpostavka projekta da Izrael možda neće preživjeti.

Izraelski pisac Ehud Ben-Ezer, koji je također radio s Berlinom, rekao je da se naučnik suočio s oštrim kritikama, uključujući i od mladog izraelskog historičara koji ga je optužio da dokumentira Izrael zbog sumnje u njegovu budućnost.

Dodao je da Berlin vjeruje da projekt ne zahtijeva katastrofu da bi se opravdao, napominjući da su arhivi u Izraelu ranjivi na poplave, požare ili zanemarivanje zbog pohrane u lošim uvjetima.