"Rezultat (nezavisnosti) bi bilo monoetničko društvo na Kosovu, a posljedice bi bile loše ne samo po Srbiju i njenu demokratiju", rekao je Tadić u opširnom intervjuu ultrakonzervativnom dnevniku iz Frankfurta, koji ističe da je predsjednik Srbije politički suparnik premijera Vojislava Koštunice, ali da u kosovskom pitanju njih dvojica "složno nastupaju".
Nezavisnost Kosova "ne može biti u interesu ni Njemačke, niti bilo koje druge evropske države. Nezavisnost Kosova bi imala vrlo opasne posljedice po stabilnost cjelokupnog Balkana", naglasio je Tadić.
„Većina kosovskih Albanaca ne želi da pod jednim 'državnim krovom' živi sa Srbijom. Za Srbe u Mitrovici, Štrpcu i Gračanici i drugim srpskim općinama važi, međutim, obrnuto - oni ne žele da žive na nezavisnom Kosovu. Mi moramo naći rješenje koje odgavara objema činjenicama“, rekao je Tadić.
Na pitanje FAZ-a šta bi dovelo do veće nestabilnosti - da Kosovo dobije ili da ne dobije nezavisnost, Tadić je odgovorio da rješenje mora biti takvo da ga obje strane mogu prihvatitii.
„Ja mislim da još imamo dovoljno prostora za kreativno rješenje koje će značiti kompromis, a ipak zadovoljiti mnoge interese obiju strana“, naglasio je srpski predsjednik.
Na opasku da bi Srbija s Kosovom teoretski značila i političko učešće Albanaca u vlasti Beogradu i na pitanje da li bi, recimo, Srbi bili spremni da prihvate Albanca za ministra unutrašnjih poslova, Tadić je rekao da on isto to pitanje uvijek iznova postavlja građanima Srbije i da na obje strane postoje teškoće s prihvatanjem realnosti.
"Zadatak političara je da ljude, koliko je kod moguće, približe toj realnosti“, ocijenio je Tadić.
Reagujući na ocjenu njemačkog dnevnika da bi, ako bi Kosovo ostalo dio Srbije, to značilo da bi petina stanovništva Srbije bila neprijateljski raspoložena i odgovarajući na pitanje da li bi Srbija mogla da podnese taj teret, Tadić je rekao da svaka država ima obavezu da učini sve kako bi je građani prihvatili kao sopstvenu i da taj slučaj nije jedinstven primjer države koja ima određene teškoće s lojalnošću jednog dijela građana.
„Naše teškoće s Kosovom su hronične. Pitanje kosovskih Albanaca je postojalo već u bivšoj Jugoslaviji i ne počinje tek 90-ih godina. Sada se nalazimo u posljednjoj fazi tog procesa i imamo dvije opcije - jednu zastupaju Albanci, drugu oficijelne institucije Srbije. Vidjet ćemo gdje ćemo se naći“, rekao je Tadić.
Na pitanje zašto bi kosovski Albanci prihvatili autonomiju koju im sada nudi Srbija ako su po Ustavu iz 1974. godine imali još veću, Tadić je rekao da je autonomija koju je Kosovo poslije 1974. godine uživalo bila opsežna, ali da Kosovo tada nije bilo finansijski nezavisno.
„U Ustavu od 1974. godine nije bio predviđen samostalni pristup Kosova međunarodnim finansijskim insitucijama. Prema sadašnjem našem prijedlogu, to je moguće. To je nivo privredne nezavisnosti koju ne poznaje nijedno drugo autonomno rješenje u svijetu“, rekao je Tadić.
Srpski predsjednik je rekao i da budućnost Srbije vidi kao otvoreno društvo, ali da „tu otvorenost očekuje od svih u regionu“.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
