Svijet
0

Svjetska kriza i globalno otopljavanje

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
U Evropi se u četvrtak održavaju dva sastanka čiji bi ishod mogao biti od velikog značaja za dalje korake u borbi protiv globalnog otopljavanja i klimatskih promjena.

U Poznanju, u Poljskoj, sastaju se predstavnici blizu 190 država koji pokušavaju da se dogovore o tome za koliko će svaka zemlja smanjiti emisiju ugljendioksida i drugih gasova izazivača globalnog otopljavanja; istovremeno, vrlo slična tačka dnevnog reda dominira i sastankom predsjednika i premijera 27 zemalja Evropske unije, koji su se okupili u Bruxellesu.

Ono što je vidljivo na oba ta sastanka je da globalna ekonomska kriza komplicira realizaciju ranijih ambicioznih planova o suzbijanju globalnog otopljavanja.

Borba protiv globalnog otopljavanja i klimatskih promjena svakako je jedan od najvećih izazova sa kojima se čovječanstvo suočava na početku 21. stoljeća.

S jedne strane, ekonomski napredak, kome svi teže, mnogima djeluje nezamislivo bez fosilnih goriva poput nafte i uglja.

S druge, njihovim sagorijevanjem u atmosferu izbacujemo sve više ugljendioksida koji izaziva klimatske promjene, a one sa sobom na duži rok donose potencijalno katastrofalne posljedice.

Napraviti izbor između te dvije krajnosti ovih dana je još teže jer se svijet suočava s globalnom ekonomskom krizom, a vlade širom svijeta teško će preuzeti svaku obavezu koja može loše da utječe na ekonomiju.

Toga je svjestan i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, koji kaže:

"Svijet nas posmatra. Naredna generacija računa na nas. Ne smijemo da padnemo na ovom ispitu. Zajedno se suočavamo sa dvije krize - prva se tiče klimatskih promjena, druga globalne ekonomije. Ali to nam otvara i veliku šansu, šansu da nešto uradimo da istovremeno riješimo obje te krize".

Ban Ki-moon je to rekao na velikoj konferenciji koja se održava u Poznanju, u Poljskoj.

Taj skup je dio pregovora koji do kraja sljedeće godine treba da dovedu do novog globalnog sporazuma o smanjenju emisije ugljendioksida, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena.

Pregovori, međutim, za sada, ne idu najbolje - bogate i zemlje u razvoju spore se oko toga ko treba da ponese koliki teret u smanjenju emisije ugljendioksida. Nema nagovještaja da je blizu dogovor oko toga koja zemlja će za koliko smanjiti emisiju tog gasa u kom roku.

Svi pritom jednim okom gledaju u Bruxelles da vide šta će odlučiti Evropska unija, koja je do sada predvodila nastojanja da se zaustavi globalno otopljavanje.

Sada, međutim, odlučnost nekih evropskih zemalja popušta, navodi BBC-ev dopisnik iz Bruxellesa:

"U martu prošle godine lideri svih 27 zemalja EU usaglasili su veoma ambiciozne ciljeve o borbi protiv globalnog otopljavanja, upravo da bi ostatku sveta dali primjer. Usvojili su takozvani plan 20 + 20 + 20 - da do 2020. godine za 20 posto smanje emisiju ugljendioksida, i da za 20 posto povećaju količinu energije iz čistih izvora, koji proizvode štetne gasove. Sada se situacija dramatično promijenila".

Međutim, čak ni najbogatije zemlje Evropske unije više nisu voljne da ponesu teret provođena tog ambicioznog plana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel prošle godine je bila među najvećim zagovornicima spomenutog dokumenta, a sada kaže da neće pristati na bilo kakav dogovor koji će ugroziti radna mjesta u njenoj zemlji.