UNEP
0

Svijetu potreban "Zeleni New Deal" po ugledu na Roosevelta

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Svjetski lideri koji će se okupiti u Londonu u aprilu trebalo bi da pokrenu "Zeleni New Deal" kako bi uspjela borba protiv klimatskih promjena, a poljuljana globalna privreda oporavila na održivoj osnovi, poručeno je danas na Globalnom ministarskom forumu Programa UN za životnu sredinu (UNEP).

UNEP je saopćio da su propali politički napori da se smanji zagađenje, zaštite šume i zaustavi globalnog zagrijavanje i da svijet treba da uči od nekadašnjeg američkog predsjednika Franklina Roosevelta, koji je 1933. godine pokrenuo "New Deal" (Novi dogovor) - nacionalni program za ekonomski oporavak zbog teških posljedica "velike depresije".

Globalni ministarski forum UNEP-a počeo je danas u glavnom gradu Kenije Nairobiju, na kome će više od 100 ministara za zaštitu životne sredine do 20. februara razgovarati o tome kako da se političarima skrene pažnja na "zelena" pitanja u vrijeme kada se svijet suočava s finansijskom krizom i rastućom nezaposlenošću, prenio je Reuters.

Ministar životne sredine Oliver Dulić, koji predvodi delegaciju Srbije u Nairobiju, predsjedava prvi put Upravnim savjetom, najvažnijim organom UNEP-a koji čine ministri za zaštitu životne sredine zemalja članica UN.

"Suočavamo se sa stvarnošću bez presedana, u kojoj bi klimatske promjene mogle da budu značajnije za ekonomski razvoj od onoga što se dešava na Wall Streetu ili u industrijama", rekao je izvršni direktor UNEP-a Ahim Štajner na otvaranju ministarskog sastanka u Nairobiju.

Prema njegovim riječima, pravo pitanje koje se postavlja jeste da li svijet treba da "stavlja životnu sredinu u red za čekanje ili je ona zaista dio riješenja".

U izvještaju UN, predstavljenom danas u Najrobiju, lideri Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja i država s privredom u usponu pozivaju se da razmotre usvajanje "zelenog nju dila" i razviju okvirne ideje kao preduslov za usvajanje globalnog sporazuma o klimatskim promjenama na samitu u Kopenhagenu u decembru.

Naučnici koji se pri UN bave klimom tvrde da gasovi uzročnici efekta "staklene bašte", čija je emisija na globalnom nivou povećana za trećinu od industrijske revolucije, doprinose globalnom zagrijavanju koje će za posljedicu imati poplave, suše, plimne talase, izumiranje vrsta.