Američki predsjednik George Bush, čija je zemlja predvodila invaziju na Irak radi svrgavanja Saddama Husseina, izjavio je da su Iračani masovnim izlaskom na birališta uputili svijetu poruku slobode iz samog srca Bliskog istoka i preuzeli zasluženu kontrolu nad vlastitom sudbinom.
"Izlazeći na birališta u velikom broju i uz veliki rizik Iračani su pokazali svoju posvećenost demokraciji. Sudjelovanjem na izborima jasno su odbacili antidemokratsku ideologiju terorista i ubojica te demonstrirali onu vrstu hrabrosti koja uvijek predstavlja osnovu istinske samouprave", istaknuo je Bush.
Britanski premijer Toni Blair, glavni Bushov saveznik, ocijenio je da su izbori u Iraku "zadali udarac u srce svjetskom terorizmu, koji prijeti masovnim uništavanjima ne samo u Iraku, nego i u Velikoj Britaniji i svim drugim zemljama."
Evropska unija i NATO također su pozdravili izbore kao značajan napredak demokracije u Iraku.
"Želim čestitati iračkom narodu, koji je pokazao veliku hrabrost i odlučnost izašavši na glasanje", izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana i dodao da su izbori bili veliki pomak u tranziciji ka demokratskom, slobodnom i mirnom Iraku.
Glavni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kazao je da "Iračani trebaju izgraditi demokraciju koja će odgovarati njihovim potrebama i željama" i što prije preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Podsjetivši da NATO obučava pripadnike iračkih snaga sigurnosti, Scheffer je najavio da će Sjevernoatlantski savez "u idućim mjesecima povećati tu pomoć".
Glavni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan kazao je da su Iračani glasali za budućnost svoje zemlje i da ih sada treba ohrabriti i pomoći im da uzmu sudbinu u svoje ruke.
Francuska, koja je bila među protivnicima rata u Iraku, izrazila je zadovoljstvo zbog velikog odziva Iračana na izbore, koji je, prema preliminarnim podacima, iznosio oko 60 posto.
To je "veliki uspjeh za međunarodnu zajednicu", koja je u potpunosti podržala izborni proces, izjavio je glasnogovornik francuske vlade Jean-Francois Copet.
Njemačka, koja se također protivila vojnoj intervenciji u Iraku, ocijenila je da izbori predstavljaju "značajnu etapu na putu izgradnje demokratskih struktura." Glasnogovornik njemačke vlade Bela Anda dodao je da se sve etničke i vjerske grupe u Iraku sada trebaju uključiti u politički proces.
Luksemburg, koji trenutno predsjeda EU-om, ocijenio je da su izbori prvi korak prema vraćanju suvereniteta Iraku i povlačenju stranih vojnika iz te zemlje, a Belgija je ponudila pomoć Bagdadu u procesu izrade budućeg ustava.
Rusija je ocijenila da je neuspjeh izbora mogao rezultirati katastrofalnim posljedicama za tu zemlju, ali da je ta opasnost izbjegnuta. Šef vanjskopolitičkog odbora donjeg doma ruskog parlamenta Konstantin Kosačov naglasio je da "budući parlament treba dokazati da je u stanju raditi u interesu cjelokupnog stanovništva zemlje i donijeti ustav koji bi mogao jamčiti integritet Iraka kao suverene države."
Iranski ministar obrane admiral Ali Samhani izrazio je uvjerenje da će "masivan odziv Iračana biti bedem za okupacijske snage", a jordanska vlada je poručila da bi "historijski izbori" trebali uvesti jedinstvo i stabilnost u Irak te pozitivno utjecati na cijelu regiju.
Bivši iranski predsjednik Akbar Hashemi Rafsanjani upozorio je, međutim, da bi Washington mogao pokušati falsificirati izborne rezultate jer, kako je ocijenio, Amerikanci neće prihvatiti da Irak postane "slobodan i nezavisan i da ne bude na strani SAD i Izraela".
Kanađanin Jean-Pierre Kingsley, šef Međunarodne misije za izbore u Iraku (IMIE) izjavio je kako je iračka izborna komisija pripremila i postavilo okvir za izbore, koji su uglavnom provedeni sukladno normama koje priznaje međunarodna zajednica.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
