Švicarska glasa na referendumu o neutralnosti: Mogle bi biti ugrožene sankcije Rusiji i saradnja s NATO-om

Glas "za" praktično bi onemogućio Švicarskoj da uvodi sankcije Rusiji, osim ako ih ne odobri Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje Moskva ima pravo veta.

Također bi Bernu bilo zabranjeno vojno sarađivati sa savezom poput NATO-a, osim ako bi sama Švicarska bila napadnuta ili se suočila s neposrednom prijetnjom.

Rusija je već, putem zvaničnika vlasti u ovoj zemlji, podržala usvajanje ove inicijative.

"Ne glasa se protiv neutralnosti, koja ima veliku podršku, već o tome šta neutralnost znači", rekao je Fabio Wasserfallen, profesor evropske politike na Univerzitetu u Bernu i istraživač javnog mnijenja u agenciji LeeWas.

Međutim, referendum se tiče pitanja koje nadilazi ovu zemlju. Postavlja se pitanje koliko jedna država može ostati neutralna u aktuelnom evropskom sigurnosnom okruženju, u kojem Rusija vodi rat protiv Ukrajine, a tradicionalno oslanjanje kontinenta na američke sigurnosne garancije je pod pritiskom, piše Politico.

Druge neutralne zemlje, poput Austrije i Irske, nastoje povećati izdvajanja za odbranu i uspostaviti bliže veze s NATO-om.

Prema sadašnjem sistemu, stalna neutralnost Švicarske priznata je međunarodnim pravom, ali Bern zadržava diskreciono pravo u načinu na koji primjenjuje svoju širu politiku neutralnosti i na kraju ima suvereno pravo promijeniti ili napustiti taj status.

Iako joj je zabranjeno učestvovati u ratovima između država ili pružati vojnu podršku, vlada može odlučiti hoće li uvesti ekonomske sankcije ili sarađivati s vojnim savezima bez formalnog pridruživanja.

"Trenutno vlada ima određeni prostor za djelovanje i koristi ga. Pitanje na referendumu jeste smatraju li ljudi da je to dobro ili bi trebale postojati strožije granice kada je riječ o neutralnosti", rekao je Wasserfallen.

Ta fleksibilnost našla se pod pritiskom nakon ruske invazije na Ukrajinu. Od februara 2022. godine švicarska vlada uglavnom je pratila sankcije EU protiv Moskve, što je izazvalo reakcije zagovornika strožijeg tumačenja neutralnosti.

Inicijativa je proizašla upravo iz tog nezadovoljstva. Pokrenula ju je organizacija Pro Schweiz, nacionalno-konzervativna grupa blisko povezana s desničarskom Švicarskom narodnom strankom (SVP), a milijarder i bivši član Saveznog vijeća Christoph Blocher bio je jedna od ključnih osoba kampanje.

Švicarska vlada protivi se prijedlogu, kao i sve velike političke stranke osim SVP-a.

"Inicijativa nosi rizik da neutralnost pretvori u izolaciju, a izolacija u ovom svijetu nije baš dobra sigurnosna strategija", rekla je Corina Gredig, zastupnica iz stranke Zeleni liberali.

Istraživanja javnog mnijenja ovog mjeseca također su pokazala da se gotovo dvije trećine glasača protivi inicijativi.

Korijeni švicarske neutralnosti često se povezuju s porazom Švicarske konfederacije u bici kod Marignana 1515. godine. Druge evropske zemlje formalno su je priznale 1815. godine, a neutralnost je unesena u ustav 1848. godine.

Značenje neutralnosti vremenom se mijenjalo. Švicarska je učestvovala u ekonomskim sankcijama protiv Iraka 1990. godine i pridružila se NATO-ovom programu Partnerstvo za mir 1996. godine.

Ruska invazija na Ukrajinu i intenziviranje hibridnih operacija Moskve na evropskom tlu promijenili su švicarsku procjenu sigurnosne situacije i prisilili zemlju da se suoči s pitanjem šta neutralnost znači u praksi. Bern jača svoju odbranu, povećava vojnu potrošnju i širi saradnju s evropskim partnerima.

Švicarska sigurnosna strategija objavljena ranije ovog mjeseca upozorava na "drastično pogoršano" sigurnosno okruženje i poziva na nabavku projektila dugog dometa i dronova.

Od 2025. godine Bern učestvuje u odabranim projektima u okviru odbrambenog okvira EU-a Stalna strukturirana saradnja, odnosno PESCO. Švicarska je također intenzivirala dugogodišnje partnerstvo s NATO-om kroz bliži politički dijalog i napore na poboljšanju sposobnosti švicarske vojske da djeluje zajedno sa savezničkim snagama, uključujući oblasti zračnih snaga, komunikacija, svemira i otpornosti. Međutim, Švicarska i dalje nije članica saveza.

Čak i ako ovaj vikend referendum ne uspije, švicarske glasače čeka još jedno pitanje o neutralnosti. U novembru će odlučivati o tome jesu li pravila Švicarske o izvozu oružja i dalje odgovarajuća ili bi zemlji trebalo omogućiti da izvozi oružje u jasno definiranu grupu od 25 uglavnom zapadnih zemalja, čak i ako su one uključene u aktivni sukob.

Ako ta promjena bude odobrena, Švicarska bi produbila veze sa zapadnim zemljama, a njena odbrambena industrija mogla bi povećati prihode od izvoza.