Švedski socijalni model kao lijek za krizu?

U ovom kontekstu, ne može se zapitati kako švedski socijalni model može pomoći da EU 27 izađu iz kolotečine, može li biti protulijek krizi?

Tokom proteklih 20 godina , ono što je općenito poznato kao “skandinavski model” je na manji Ili veći način inspiriralo socijalnu politiku u nekolicini ostalih zemalja, uključujući Belgiju, Francusku i Njemačku, koje ipak nisu uspjele u preslikavanju švedskog “raja”.

Stopa zaposlenosti prije krize u Švedskoj je bila 73% tj. 70% više od cilja uspostavljenog u Lisabonu 2000. godine. 71,5% švedskih žena je “unosno” zaposleno. Dakle, je li švedski sistem lijek za poteškoće?

'Rano je suditi kako će se ovaj model nositi s krizom”, mišljenja je Ernst Erik Ehnmark, izvjestilac za Evropsko ekonomsko i socijalno vijeće. Švedska auto industrija (Volvo, Scania), naprimjer, nije izbjegla trenutni ekonomski preokret.

U osnovi, bilo bi jednostavno nemoguće “okalemiti” skandinavski socijalni model na druge zemlje članice, smatra Felix Roth, istraživač u briselskom CEPS-u, jer takav sistem zahtijeva velike socijalne troškove, što mnoge zemlje ne mogu priuštiti. Ova priča nije primjenjiva u Britaniji gdje tržište uzima prednost nad dobrobiti države. Ili u većini novih zemalja članica koje to svakako sebi ne mogu priuštiti .

Švedska snaga se zasniva na kreiranom krugu vrlina u kojem rad donosi dobrobit koja reinvestirana u treninge generira poslove. 80% radne snage je u sindikatima reflektirajući radnu politiku baziranu na suradnji između menadžmenta i sindikata, i povrh svega tu je aktivna socijalna država koja aktivira nezaposlene kad god je potrebno.