Takav zaključak pokazuju preliminarni rezultati eksperimenta koji je proveden u švedskom gradu Geteborgu.
Radno vrijeme je skraćeno na šest sati zbog čega su morali zaposliti dodatnu radnu snagu. Naprimjer, u jednom staračkom domu u kojem je zaposleno 68 medicinskih sestara grad je morao zaposliti još 17 da bi pokrio skraćenje radnog vremena. Da bi radnicima ostale iste plate za vrijeme trajanja projekta potrošeno je dodatnih 1,25 miliona eura (12 miliona kruna).
Istraživanje je također pokazalo da su se zaposlenici osjećali zdravije, što je smanjilo broj bolovanja i posjeta ljekarima. Bez obzira na to grad neće forsirati ovaj plan.
"To je povezano s većim troškovima. Preskupo je skratiti radno vrijeme bez razumnih vremenskih okvira", rekao je Daniel Bernmar, lokalni ljevičarski političar.
Dodao je da bi volio vidjeti više studija koje će pokazati kako skraćeni radni dan može dovesti do dugoročnih dobitaka za cjelokupno društvo. Jedan od argumenata je da bi to produžilo radni vijek.
