Većina zemalja bivše Jugoslavije još uvijek je na putu ka evropskim integracijama. Svaka od zemalja pojedinačno ostvaruje uspjehe, na različitim nivoima i u različitim političkim klimama. Crna Gora počela je ovaj proces kasnije, no sustiže ostale zemlje. Bosna i Hercegovina te Srbija još imaju dug put pred sobom. Kosovo je na samom početku, no nada se da će ubrzo sustići ostale zemlje.
Stručnjaci naglašavaju da članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu ovisi o ispunjavanju važnih obaveza. Robert Hunter, stručnjak za evropska pitanja pri vašingtonskom znanstvenom institutu RAND i bivši američki ambasador pri Evropskoj uniji i NATO savezu: o perspektivama zapadnog Balkana kaže: "Od samog početka proširenja, prije više od deset godina, NATO je bio izričit u svojim zahtjevima. Države koje su spremne prihvatiti uvjete NATO saveza - a njih dosta, od demokracije, reforme ekonomije, rješavanja problema iz prošlosti, reforme oružanih snaga – te će države s vremenom biti primljene u NATO savez. Dakle, moraju doprinositi savezu, a ne samo ubirati korist od sigurnosti koju članstvo pruža."
Hrvatska je dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u na nedavno održanom samitu u Bukureštu, a u toku su i pristupni pregovori s Evropskom unijom.
Makedonija je očekivala pozivnicu na istom samitu, no Grčka, koja se protivi imenu ove države, blokirala je taj proces. Grčka kaže da ime Makedonija sugerira teritorijalne aspiracije ove države na grčku pokrajinu istog imena. Ambasador Hunter predviđa da će ovaj sedamnaestogodišnji prijepor dviju država oko imena Makedonija uskoro biti riješen: "Mislim da ovakvo ponašanje Grčke nije uredu, i mislim da moramo utjecati na njih po tom pitanju. Makedonija će biti članica NATO saveza."
Makedonija je spriječila izbijanje oružanog sukoba između makedonske većine i manjinskog albanskog stanovništva, koje čini jednu trećinu stanovništva ove države. Dvije su strane pronašle vrlo krhki okvir o podjeli vlasti. Mnogi stručnjaci kažu da je članstvo u NATO savezu ključno za sigurnost i političku stabilnost Makedonije.
Suradnja s Haškim tribunalom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ključna je za pristupanje i NATO savezu i Evropskoj uniji, kaže Michael Polt, jedan od stručnjaka pri vašingtonskom organizaciji German Marshall Fund. Michael Polt, inače bivši američki ambasador u Srbiji, dodaje: "I Evropa i mi smo vrlo izričiti po pitanju suradnje sa Haškim sudom. Ovaj uvjet mora biti zadovoljen, i o tom pitanju ne može biti pregovora."
Polt dodaje da je ovo pitanje za Hrvatsku bilo riješeno kada je jedan od glavnih optuženika za ratne zločine, general Ante Gotovina, uspješno izručen sudu.
Srbijansko odbijanja pune suradnje s tribunalom odgodilo je početak pristupnih pregovora. Haški je tribunal optužio Srbiju da pomaže odbjeglog generala Ratka Mladića, kojeg je sud optužio za genocid.
Charles Kupchan iz Vijeća za međunarodne odnose u Washingtonu kaže da su pred Srbijom također i drugi izazovi: "Građansko društvo u toj zemlji tek treba zaživjeti. Službe sigurnosti još uvijek imaju neka obilježja vremena Slobodana Miloševića. Još uvijek postoji duboka podjela u ovoj zemlji po pitanju suradnje s Haškim tribunalom. Dakle, postoji niz vrlo teških pitanja koja su vezana za prošlost, ali i budućnost te zemlje, koja nisu riješena."
Većina se analitičara slaže da je najmanji napredak postignut u Bosni i Hercegovini, koja je pod međunarodnim nadzorom od kraja rata 1995. godine, i trebao joj je dugi niz godina da usvoji neke ključne političke i sigurnosne reforme koje je pred nju postavila Evropska unija.
Michale Polt iz organizacije German Marshall Fund kaže: "Još uvijek treba raditi na stvaranju društva u kojem su svi ljudi , bez obzira na njihovu etničku pripadnost, građani Bosne i Hercegovine i zaslužuju bolju budućnost. Postoje primjeri u svijetu gdje su ljudi, uz dobru volju, uspjeli tako nešto postići. Ovaj se proces u Bosni i Hercegovini mora nastaviti."
Kosovo, koje je proglasilo neovisnost ranije ove godine, i dalje je većinom pod upravom zapadnih zemalja. Europska unija preuzima neke od važnijih funkcija, koje su do sada obavljali Ujedinjeni narodi, u pokušaju da se ubrza tranzicija ove zemlje u demokraciju sa slobodnim tržištem.
Stručnjak za evropska pitanja Robert Hunter kaže da postoje različiti oblici partnerstva Evropska unije i NATO saveza po tom pitanju: "Partnerstvo za mir NATO saveza predstavlja odličnu tranziciju, način da se pomogne u procesu reformi, naročito na pitanjima demokratizacije. Bilo da sve ove tri zemlje, Bosna, Kosovo i Srbija, postanu članice NATO saveza prije ili kasnije, ili možda uopće ne uđu u članstvo, pitanje njihove sigurnosti kao i njihove uloge u onom što nazivamo euroatlantskim institucijama bit će važno. To je njihova sudbina."
Crna Gora, koja se odvojila od Srbije 2006. godine, ispred sebe ima još dug put prije nego uđe u članstvo NATO saveza i Evropske unije. No, većina građana ove zemlje želi početi taj proces što prije, kaže ambasador Polt: "Voljni su učiniti sve što je potrebno i što je u unutar njihovih ograničenih mogućnosti da krenu naprijed na putu integracija. I ja mislim da će im to i uspjeti."
Michael Polt dodaje da će sve zemlje bivše Jugoslavije, u ne tako dalekoj budućnosti, imati svoje sigurno mjesto u euroatlantskoj zajednici.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
