Svake sekunde u svijetu se proizvede dovoljno plastičnog otpada da se njime napuni kamion za smeće

U narednih 15 godina u svijetu će se pojaviti toliko plastičnog otpada kao da se svake sekunde napuni jedno kamionsko smetlište.

To će dodatno pogoršati zagađenje i svake godine proizvesti 280 miliona tona novog otpada do 2040. godine, navodi Pew, međunarodna nevladina organizacija. Uprkos tome, zemlje ne mogu postići dogovor kako riješiti problem.

U augustu je održan sastanak Ženevi u nastojanju da postigne određeni pomak, nakon što nisu uspjeli ispuniti rok za UN sporazum o plastikama u 2024. godini, no ni ovaj put nije postignut dogovor.

Iako je više od 100 zemalja željelo smanjiti proizvodnju plastike, diplomati kažu da države proizvođači petrokemikalija blokiraju ove planove.

Posljedice

Plastika uzrokuje široko rasprostranjeno zagađenje na kopnu i u moru, ugrožava ljudsko zdravlje i oštećuje osjetljive morske ekosisteme poput koralnih grebena i mangrova.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet, utjecaj plastičnog zagađenja na ljudsko zdravlje – od srčanih problema do infektivnih bolesti, košta svijet 1,5 biliona dolara godišnje u obliku ekonomskih gubitaka. Istovremeno, proizvodnja plastike pogoršava klimatsku krizu jer se proizvodi od fosilnih goriva, poput nafte i plina.

Tokom svog životnog ciklusa, plastika proizvodi 3,4 posto globalnih emisija koje zagrijavaju planetu, navodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Ovaj udio će dalje rasti s obzirom na rast proizvodnje plastike.

Samo devet posto plastičnog otpada se reciklira širom svijeta, navodi OECD, koja predviđa da će globalni otpad od plastike do 2060. godine skoro utrostručiti, sa 460 miliona tona u 2019. na 1,2 milijarde tona.

Stručnjaci tvrde da je problem posebno ozbiljan u zemljama u razvoju koje nemaju sofisticirane procese reciklaže. Među inicijativama koje u tom području pomažu je program Extended Producer Responsibility (EPR), koji proizvođačima plastike nameće obavezu pokrivanja troškova reciklaže ili odlaganja svojih proizvoda.

Izvještaj inicijative Back to Blue iz 2023. godine, istraživačke grupe osnovane od Economist Impact i Nippon Foundation, analizirao je globalne napore u ograničavanju plastike putem EPR shema, poreza na proizvodnju i zabrana jednokratne plastike. Zaključak je da su zabrane jednokratne plastike najučinkovitije.

U 2024. godini, Evropska unija se dogovorila o ograničenju otpada od ambalaže i zabrani jednokratne plastike, iako postoje izuzeci za neka industrijska područja. Sporazum je stupio na snagu u februaru.

Ključni izazov u smanjenju potrošnje je niska proizvodna cijena plastike zahvaljujući subvencijama za fosilna goriva. Moguća rješenja uključuju ograničenje tih subvencija, zaustavljanje izgradnje novih proizvodnih kapaciteta tamo gdje postoji višak, i podršku firmama koje ponovo koriste plastiku, navodi The Pew Charitable Trusts.

Zbog globalnog karaktera lanaca snabdijevanja, analitičari sumnjaju da lokalne inicijative same po sebi mogu dovesti do značajnog smanjenja.

S druge strane, globalni sporazum mogao bi usmjeriti zemlje u odlučivanju koje plastike su problematične i nepotrebne. Pregovori UN-a u Ženevi trebali su dovesti do postizanja sporazuma, no njihov neuspjeh ostavio je dalji put nejasan.