Prema podacima Švedskog međunarodnog instituta za vodu, koji organizira ovaj skup, i UNESCO-a, litar otpadne vode zagađuje najmanje osam litara vode.
Zbog toga se godišnje zagadi 12.000 kubnih metara slatke vode, a ukoliko se taj trend nastavi, uz prognozirani porast broja stanovnika na devet milijardi 2050. godine, vodeni resursi će se svake godine smanjivati za 18.000 kubnih metara, što je količina nešto manja nego cijelo Baltičko jezero, koje ima 21.200 metara kubnih vode. Zaštita ovog resursa je zato jedna od gorućih tema ovog skupa.
Da je sadašnja situacija neodrživa, pokazuju i podaci Ujedinjenih nacija, prema kojima je sada 20 posto ljudi, stanovnika 30 zemalja, suočeno s nestašicama vode, a ovaj broj će do 2025. godine biti povećan na 30 posto stanovništva u ukupno 50 zemalja.
Dio sastanka u Stokholmu bio je posvećen i načinima proizvodnje više hrane uz manje vode, kako ne bi bili narušeni ni vodeni ekosistemi, ni prehrambena sigurnost. Procjenjuje se da će do 2020. godine svjetska tražnja namirnica biti za 40 posto veća nego 1990, što će iziskivati i mnogo veće količine vode za proizvodnju.
Sadašnje proizvodne metode su neodržive, jer podrazumijevaju prekomjerno korišćenje podzemnih voda i veoma rasprostranjeno siromašenje rijeka, što dovodi u opasnost biodiverzitet i vodene sredine.
Velike razlike između bogatih i siromašnijih dijelova svijeta ogledaju se i u potrošnji vode. Evropljani koriste 200 litara vode dnevno, stanovnici Sjeverne Amerike 400 litara, dok prosječna siromašna osoba u zemljama u razvoju koristi dnevno 10 litara vode za piće, kuhanje i čišćenje.
Većina eksperata smatra da su zemlje s godišnjom potrošnjom vode nižom od hiljadu kubnih metara "po stanovniku" siromašne vodom, prenio je Tanjug.
Prije sedam godina Izrael, Jordan i Palestina imali su dovoljno resursa za 250, 234 i 115 kubnih metara vode godišnje "po osobi".
Jedna od značajnih tema je i infrastruktura, jer se procjenjuje da 2,6 milijardi ljudi nema adekvatan pristup kanalizaciji.
