Autoritativna američka studija terorističkih napada nakon invazije iz 2003. godine protivrječi opetovanim negiranjima Georgea Busha i Tonyja Blaira da rat ne treba kriviti za rast fundamentalističkog nasilja širom svijeta. Tvrdi se da je istraživanje prvi pokušaj da se izmjeri "irački efekt" na globalni terorizam. Ona je ustanovila da je broj ubijenih u džihadističkim napadima širom svijeta dramatično porastao od iračkog rata u martu 2003. Studija je uporedila period između 11. septembra 2001. i između invazije na Irak s periodom od invazije. Ta brojka - isključujući žrtve iz arapsko-izraelskog sukoba - pokazuje da je broj ubijenih u terorističkim napadima porastao sa 729 na 5.420. Kao i u Evropi, napadi su se također pojačali u Čečeniji i Kašmiru od invazije. Istraživanje je proveo Centar za zakon i sigurnost Fondacije NYU za magazin Mother Jones.
Irak je bio katalizator za žestoko fundamentalističko uzvraćanje, sudeći po studiji, koja navodi da je broj ubijenih od islamista u Iraku porastao sa sedam na 3.122. U Afganistanu, koga su napale američke i britanske snage kao odgovor na napade od 11. septembra, broj poginulih porastao je na 802 od 2003. godine iako ih je prije te godine bila tek nekolicina. U čečenskom sukobu, broj poginulih porastao je sa 234 na 497. U regiji Kašmira, kao i u Indiji i Pakistanu, ukupan broj ubijenih porastao je sa 182 na 489, a u Evropi s nijednog na 297.
Dvije godine nakon što je objavio "misiju završenom" u Iraku, predsjednik Bush je insistirao: "Ukoliko se ne borimo protiv neprijatelja i ne uništimo ga u Iraku, on neće biti miran. Oni će kovati nove urote i ubijati Amerikance širom svijeta i unutar naših granica. Boreći se protiv tih terorista u Iraku, Amerikanci u uniformi poražavaju direktnu prijetnju američkom narodu".
Blair je također tvrdio kako irački rat nije odgovoran za muslimanske fundamentalističke napade poput napada u Londonu od 7. jula u kojima su ubijene 52 osobe. "Irak, regija i šire područje svijeta je sigurnije mjesto bez Sadama", objavio je Blair u julu 2004. Objavljujući razmještaj dodatnih 1.400 vojnika u Afganistan u ovoj sedmici, povećavajući broj trupa u toj zemlji na broj iznad onoga u Iraku, premijer je odlučno odbacio optužbe poslanika da postoji ikakva veza između iračkog rata i potkopane sigurnosti širom svijeta.
Prošlog je mjeseca John Negroponte, direktor Nacionalne obavještajne službe u Washingtonu, izjavio kako "nije siguran" da je irački rat faktor za refgrutaciju al-Qaide i insistirao je: "Ne bih rekao da postoji prošireni rast islamskog ekstremizma van Iraka. Zaista to ne bih rekao."
Izvještaj, ipak, upire ka američkoj adsministrraciji i njenoj vlastitoj procjeni Nacionalne obavještajne službe trendova globalnog terorizma - koja je djelimično deklasicirana prošlog oktobra - i navodi da je "irački rat postao 'cause célèbre' za džihadiste i oblikuje novu generaciju terorističkih vođa i operativaca".
Nova studija, Petera Bergena i Paule Cruickshank, tvrdi suprotno tome - da je "irački sukob uveliko povećao širenje ideološkog virusa al-Qaide i broj terorističkih napada od Londona do Kabula, od Madrida do Crvenog mora".
"Naša studija pokazuje da je irački rat stvorio zapanjujući rast godišnje stope fatalnih džihadističkih napada, koji su prerasli u dodslovno stotine dodatnih terorističkih napada i izgubljenih civilnih života. Čak i ako se isključi terorizam u Iraku i Afganistanu, fatalni napadi u ostatku svijeta povećali su se za više od trećine", navode autori studije.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
