Studija je zaključila da su izjave "dio orkestrirane kampanje koja je praktično oblikovala javno mišljenje i, posljedično, uvela zemlju u rat pod krajnje lažnim pretenzijama", javio je AP.
Studiju je objavio na svom web siteu Centar za integritet javnosti, koji sarađuje s Fondom za nezavisnost u novinarsrtvu.
Portparol Bijele kuće nije komentirao vjerodostojnost studije objavljene u utorak navečer, ali je ponovio stav adminmistracije da je svjetska zajednica smatrala iračkog lidera Saddama Husseina prijetnjom.
"Akcije poduzete u 2003. bile su zasnovane na kolektivnoj prosudbi obavještajnih agencija širom svijeta", izjavio je Stanzel.
Studija je navela 395 lažnih izjava u dvogodišnjem periodu. Ona je ustanovila da su u govorima, brifinzima, intervjuima i ostalim kontaktima s javnošću Bush i zvaničnici njegove administracije isticali nedvosmisleno u najmanje 352 prilike da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje ili da pokušava proizvesti ga ili doći do njega ili da je imao veze s al-Qaidom, ili oboje od toga.
"Sada je van svake sumnje da Irak nije posjedovao nikakvo oružje za masovno uništenje niti je imao značajnije veze s al-Qaidom. Ukratko, Bushova administracija odvela je zemlju u rat na osnovu pogrešne informacije koja je metodično propagirana i kulminirala je vojnom akcijom protiv Iraka 19. marta 2003. godine", sudeći po Charlesu Lewisu i Marku Reading-Smithu iz Fonda za nezavisnost u novinarstvu, koji su pisali i nadzirali studiju.
U studiji su zajedno s predsjednikom Bushom navedeni ostali vodeći zvaničnici administracije: potpredsjednik Dick Cheney, savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice, ministar odbrane Donald H. Rumsfeld, državni sekretar Colin Powell, zamjenik ministra odbrane Paul Wolfowitz i sekretari za štampu Bijele kuće Ari Fleischer i Scott McClellan.
Bush vodi s 259 lažnih izjava, 231 o oružju za masovno uništenje i 28 o iračkim vezama s al-Qaidom, ustnovila je studija. Powell je na drugom mjestu s 244 lažne izjave o oružju za masovno uništenje i 10 o iračkim vezama s al-Qaidom.
Centar je saopćio da je studija zasnovana na bazi podataka stvorenoj od javnih izjava tokom dvije godine, počevši od 11. septembra 2001., i na informacijama iz više od 25 vladinih izvještaja, knjiga, članaka, govora i intervjua.
"Kumulativni efekt tih lažnih izjava - pojačanih hiljadama novinarskih priča i emisija - bilo je masivno medijsko pokrivanje koje je stvorilo skoro zaglušujuću buku u nekoliko ključnih mjeseci uoči rata", zaključuje studija.
"Neki novinari - zapravo kompletne medijske organizacije - otada su priznali da je njihovo medijsko pokrivanje tokom mjeseci prije rata bilo tako snishodljivo i nekritično. Ti mea culpa izvještaji uprkos svemu pružili su nezavisno vrednovanje lažnih izjava Bushove administracije o Iraku", navodi se u studiji.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
