Ruska agresija
34

Stoltenberg opisao da je 23. februara zaspao sa jednim okom otvorenim jer je znao da počinje rat

F. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
16.02.2023.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kazao kako je uoči 24. februara 2022. godine otišao na spavanje sa jednim otvorenim okom svjestan kakav će pokolj početi za nekoliko sati.

"Otišao sam u krevet. Ali bila je to vrlo kratka noć jer sam znao da će me u nekoj fazi, u roku od nekoliko sati, netko probuditi i to se upravo dogodilo", rekao je za Stoltenberg u intervjuu za AFP.

"Oko četiri sata nazvao me šef štaba i samo mi je kratko rekao da su počeli, što znači da je invazija počela. Nije iznenađenje, jer smo znali," opisao je Stoltenberg početak rata.

Dok su mnogi širom svijeta do kraja gajili nadu da Moskva neće riskirati napad punih razmjera, za generalnog sekretara NATO-a nije bilo sumnje da je Putin spreman krenuti.

"Moguće je biti šokiran brutalnošću rata, ali zaista niste mogli biti iznenađeni jer je ovo stvarno nešto što je bilo predviđeno mjesecima prije invazije", rekao je Stoltenberg.

Sada, nakon godinu dana rata koji je koštao desetine hiljada života i narušio sigurnost Evrope, Stoltenberg je upozorio da NATO mora biti spreman za novu eru sukoba s Rusijom koja bi mogla trajati dugo.

"Predsjednik Putin želi drugačiju Evropu, želi Evropu u kojoj može kontrolirati susjede, u kojoj može odlučivati što zemlje mogu učiniti", rekao je Stoltenberg i dodao "Moramo biti spremni na duge staze, ovo može trajati mnogo, mnogo, mnogo, mnogo godina."

Rat Moskve protiv prozapadnog susjeda gurnuo je Evropu u najopasniju krizu od Drugog svjetskog rata i gurnuo NATO saveznike u najveću reformu svoje odbrane od raspada Sovjetskog saveza.

Norveški lider saveza predvođenog SAD-om rekao je da je oprezan s predviđanjem koliko će dugo trajati obnovljeni sukob između Rusije i Zapada, jer promjena može doći iznenada.

“Vidjeli smo pad Berlinskog zida ili 11. septembar”, rekao je.

NATO bi, rekao je, "uvijek gledao gdje ima mogućnosti da opet dođe u situaciju da postoji prostor za bolji odnos, ali sa sadašnjim ponašanjem ruskog režima, režima u Moskvi, nema šanse".

Članice NATO-a nisu poslale vlastite snage u Ukrajinu, a neki zapadni dužnosnici strahuju da bi direktni vojni sukob mogao eskalirati u nuklearni rat između Zapada i Rusije.

Nakon što je počela invazija, destine hiljada novih vojnika NATO-a raspoređeni su na istočnom krilu saveza, a niz evropskih saveznika povećao je izdvajanja za odbranu.

Članice NATO-a, predvođene Sjedinjenim Državama, također su poslale Ukrajini oružje vrijedno desetine milijardi dolara kako bi joj pomogle da uzvrati Rusiji.

Za mnoge je to savezu, osnovanom nakon Drugog svjetskog rata kako bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu, obnovilo smisao nakon katastrofalnog povlačenja iz Afganistana.

Stoltenberg je u razgovoru inzistirao na tome da invazija "nije toliko promijenila NATO, jer smo morali zapamtiti da rat nije počeo u februaru 2022. Rat je počeo 2014., kada je Rusija prvi put nezakonito anektirala Krim.

"Ono što smo vidjeli od potpune invazije prošle godine je vrijednost zajedničkog stajanja Sjeverne Amerike i Evrope, važnost onoga što smo učinili tijekom posljednjih godina kako bismo uložili više u obranu, povećanu spremnost", rekao je i dodao "To je dokazalo relevantnost i važnost NATO-a."

Bivši norveški premijer odbacio je optužbe da je NATO mogao učiniti više da spriječi sveobuhvatnu invaziju Rusije bržim naoružavanjem Ukrajine od 2014. godine.

"Ovo je rat po izboru predsjednika Putina, samo je jedan odgovoran, a to su predsjednik Putin i donositelji odluka u Moskvi", kazao je Stoltenberg.

"Možemo analizirati, možemo raspravljati, svi možemo razmatrati različite odluke, ali to ni na koji način ne uklanja odgovornost koju predsjednik Putin ima za ovaj rat," sigurno je kazao generalni sekretart NATO-a

Pojasnio je da su nekad odnosi u historiji crno-bijeli, da ponekad stvarno postoji dobro i loše.

Nakon godinu dana borbi u kojima su obje strane tvrdile da su ubile desetine hiljada svojih neprijatelja, NATO upozorava na ponovnu rusku ofanzivu dok Moskva šalje još vojnika prema prvim linijama u pokušaju da nadoknadi ranije neuspjehe.

Ali Stoltenberg je rekao da članovi saveza od 30 zemalja ostaju predani kao i uvijek kako bi osigurali da Ukrajina na kraju prevlada.

"Mi smo tu da osiguramo da Ukrajina pobijedi u ovom ratu i da im osiguramo oružje, jmuniciju i podršku koja im je potrebna", rekao je.

"Ako predsjednik Putin pobijedi u Ukrajini, to će biti tragedija za Ukrajince. Ali bit će također opasno za sve nas, jer tada je poruka njemu i drugim autoritarnim vođama da kada koriste vojnu silu mogu postići svoje ciljeve", zaključio je Stoltenberg.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima