"Uputio bih vas na NATO za to da li će se pristupanje (Hrvatske) dogoditi na samitu ili ne. Nije mi poznato da je povučen neki potez kako stvari ne bi išle naprijed, no to je odluka Saveza, a ne samo američka odluka", rekao je Duguid na pitanje o slovenskom dovođenju u pitanje primanja Hrvatske u članstvo na 60. samitu Saveza, s inicijativnom za referendum.
Naglasio je kako će SAD svoje stajališta o tome iznijeti u Sjevernoatlantskom vijeću, stalnom tijelu NATO-a u Bruxellesu u kojem su ambasadori 26 zemalja članica.
Na pitanje prati li State Department razvoj događaja vezan uz inicijativu za referendum u Sloveniji, Duguid je odgovorio "mi pratimo sve događaje najbolje što možemo, diljem svijeta", ponovivši kako je za komentar "NATO procedura" mjerodavan NATO, prenijela je Hina.
NATO je u utorak izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da Slovenija održi referendum o hrvatskom članstvu u Savezu. Nadamo se da Slovenija neće biti jedina zemlja koja neće moći dovršiti ratifikaciju na vrijeme, rekao je novinarima glasnogovornik NATO-a u Bruxellesu James Appathurai, dodajući kako je Slovenija "u ozbiljnoj utrci s vremenom".
Postupak ratifikacije protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u do sada su dovršile 23 zemlje članice, a osim Slovenije, čiji je parlament 9. februara ratificirao protokol što se referendumom želi poništiti, preostaju još Holandija i Grčka.
Jubilarni 60. sastanak na vrhu NATO-a, održat će se 3. i 4. aprila uz francusko-njemačko domaćinstvo u Strasbourgu i Kehlu, gradovima na dvije obale Rajne.
Uz primanje u članstvo Hrvatske i Albanije, samit će obilježiti i povratak Francuske u vojnu strukturu NATO-a, više od 40 godina nakon što je predsjednik Charles de Gaulle napustio zajedničko vojno zapovjedništvo Saveza i izbacio NATO iz Pariza.
Preduvjet za primanje novih članica jest da sve članice NATO-a do sredine marta obavijeste SAD, depozitara Vašingtonskog ugovora s kojim je 1949. osnovan NATO, da su prihvatile pristupne protokole za primanje novih članica.
