Neki strahuju da bi razočaranje ukrajinskom demokratijom, u tandemu sa sve dubljom finansijskom krizom, moglo zemlju vratiti u naručje njezina "velikog susjeda" - Rusije.
Novembra 2004. godine stotine hiljada ljudi su se, prkoseći temperaturi koja je bila daleko ispod nule, okupile na kijevskom Trgu nezavisnosti. Tražili su demokratiju - pravo da slobodno glasaju i da njihovi glasovi budu pošteno prebrojani. Na kraju, izborili su se za ono što su tražili; ali četiri godine kasnije demokratska euforija se pretvorila u jed i žuč, izvještava BBC.
Ukrajina je zemlja koja se suočava s dubokom unutrašnjom podjelom između industrijski razvijenijih juga i istoka, u kojima se u velikoj većini govori ruski, i mahom seoskog zapadnog dijela zemlje, u kojem je ukrajinski maternji jezik.
Zemlja je, uz to, od 2005. godine bila maltene u stanju stalne političke krize. Mnogim biračima je toga više preko glave; više od osamdeset odsto građana Ukrajine nema više povjerenja u predsjednika, kaže Jamie Detmer iz Međunarodne fondacije za izborne sisteme.
"Te brojke su daleko lošije od rezultata istraživanja koje smo proveli prošle godine. Očit je veliki pad povjerenja u sam politički proces u zemlji", kazao je Jamie za BBC.
To je, napominju dopisnici, loša vijest za zapadne zemlje - a posebno za Sjedinjene Države, koje su potrošile ogromnu sumu novca kako bi potaknule demokratiju ali se i izborile za geopolitički uticaj u ovoj ogromnoj evropskoj državi na ruskim jugozapadnim granicama.
Međutim, po mišljenju Alekseja Tolkačova, osnivača jedne od omladinskih organizacija koje su bile na čelu „narandžaste revolucije“, Amerikanci u geopolitičkom smislu biju izgubljenu bitku.
"Ruska Federacija je 2004. godine u tadašnjoj geopolitičkoj situaciji bila gubitnik. Ali su Rusi tokom nekoliko godina uspjeli da sve preokrenu u svoju korist", kazao je Tolkačov.
Bitka Amerike i Rusije za dušu Ukrajine započeta je daleko prije "narandžaste revolucije", ali joj je novi poticaj dao augustovski sukob u Gruziji.
Ruska ambasada u Kijevu je prošle sedmice organizirala prikazivanje dokumentarnog filma koji nastoji prikazati američko i ukrajinsko vojno stajanje na stranu Gruzije. Lokalne službe sigurnosti, koje su pod kontrolom prozapadnog predsjednika Viktora Juščenka, uspjele su međutim otkazati projekciju uz obrazloženje da je reč o "antiukrajinskoj propagandi".
Sjedinjene Dražve su, u kulturnom smislu, u Ukrajini uvijek vodile tešku bitku. Omladinski aktivist Aleksej Tolkačov tvrdi da Amerikanci, međutim, ne poznaju dovoljno političke sklonosti Ukrajinaca.
"Žele li podržati tranziciju, onda bi na prvom mjestu morali saslušati ukrajinski narod i društvo. A oni u ovom trenutku ne žele demokratiju oličenu u haosu. Ukrajincima je potreban nekakav red u zemlji", kazao je on.
I dok ukrajinska privreda, umjesto nekadašnjeg procvata, doživljava sunovrat, ima i onih koji se pitaju koliko će vremena proteći prije nego što Ukrajinci počnu bacati pogled preko granice ka Rusiji, i odluče da im je ipak prihvatljiviji oblik demokratije u kojem vlada, kako kaže savjetnik ruskog ambasadora u Kijevu, veći red...
