Šta znači Bidenova posjeta Francuskoj na "dan D": Mijenja li se geopolitički poredak u svijetu?

Ali, slika je mnogo šira. Biden nastoji produbiti veze s transatlantskim saveznicima dok se Evropa suočava sa potpuno oporavljenom Rusijom, prijetnjama iz Kine i rizikom koji predstavljaju izbori koji bi mogli poremetiti trenutni geopolitički poredak.

Biden "stvarno vjeruje da smo na prekretnici u historiji", rekao je John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"To je povezano s načinom na koji se geopolitika mijenja, načinom na koji nam se izazovi predstavljaju širom svijeta", naveo je on.

Biden i drugi zapadni lideri će u Francuskoj pričati o posebnom izazovu s kojim su se suočile savezničke snage 6. juna 1944. godine.

Američki predsjednik će također u petak održati govor o moći demokratije.

"Bitno je staviti do znanja za šta se zalažete i protiv čega se borite danas", rekao je Kirby.

Ključni saveznici

Svečana posjeta Normandiji i kasnija državna posjeta još će detaljnije biti ispraćeni nakon priče Wall Street Journala koja je dovela u pitanje Bidenovu "mentalnu oštrinu" te njegove godine uoči nekoliko napornih sedmica koje mu slijede u ovom putovanju: put u Francusku, povratak u Washington, samit u Italiji te prikupljanja sredstava 15. juna u Los Anđelesu.

Bijela kuća je oštro kritikovala ovaj izvještaj.

Posjeta Francuskoj ima cilj približiti američkog predsjednika jednom od njegovih ključnih saveznika na svjetskoj sceni. Upravo je francuski predsjednik bio jedan od ključnih lidera u odgovoru Evrope na rusku invaziju na Ukrajinu.

Ukrajina i troškovi odbrane

Biden bi se trebao sastati i sa ukrajinskim predsjednikom. Posjeta dolazi u kritičnom trenutku ruske invazije na Ukrajinu, koja je po prvi put počela koristiti zapadno oružje za napad na ciljeve unutar Rusije.

Ukrajina je mjesecima molila Washington da dozvoli da napadne mete na ruskom tlu američkim oružjem, dok je Moskva pokrenula brutalni zračni i kopneni napad na Harkov.

Biden je "u tišini" dao Ukrajini dozvolu da koristi to oružje. Ali, činjenica je da SAD snose veliki dio računa za odbranu Ukrajine.

Poslali su do sada 75 milijardi dolara u Ukrajinu od ruske invazije 2022. godine.

Nasuprot tome, zemlje članice Evropske unije zajedno su poslale Ukrajini 53 milijarde dolara direktne finansijske pomoći i 35 milijardi dolara vojne pomoći.

Svjetska banka je procijenila da bi obnova Ukrajine koštala više od 500 milijardi dolara. A rat još nije gotov.

Pronalaženje sredstava za plaćanje tog kapaciteta bi mogao biti izazov. Zemlje Evropske unije konstantno troše više nego što zarađuju u poreznim prihodima, a vlade pozajmljuju novac da pokriju te troškove, dok SAD imaju veće ukupne deficite i nivoe duga, njihova ekonomija i stanovništvo rastu brže, navodi CNN.