Šta smjeraju Amerikanci: Dva bombardera B-1 primijećena u blizini obale Venecuele, raste strah od sukoba

Let dolazi svega nekoliko dana nakon što su američki ratni avioni izveli takozvanu "demonstraciju napada" u istom regionu.

Prema podacima iz Pentagona i dostupnim informacijama o praćenju letova, bombarderi su poletjeli s baze Dyess u Teksasu i odradili misiju iznad Karipskog mora, u zoni blizu Venecuele. B-1 Lancer je nadzvučni bombarder sposoban nositi do 34 tone bombi, što ga čini jednim od najmoćnijih aviona američkog zrakoplovstva.

Uz to, može obavljati i pomorski nadzor, pa nije potrebno njegovo stalno stacioniranje u regionu jer ima domet dovoljan da pokrije cijeli Karibi.

Ova operacija nastavak je prošlosedmične "pokazne sile" kada su bombarderi B-52 i borbeni avioni F-35B letjeli u blizini venecuelanskog otoka gdje je tamošnja vojska u septembru održavala vojne vježbe. Ti bombarderi su nadlijetali područje, a zatim se vratili u SAD, dok je Pentagon taj manevar opisao kao "demonstraciju napada".

Američka vojna prisutnost u Karipskom moru proteklih sedmica značajno je pojačana. U operacije je uključeno osam ratnih brodova, jedna podmornica, avion za pomorsku patrolu P-8, dronovi MQ-9 Reaper i eskadrila F-35 borbenih aviona. Riječ je o rijetko viđenoj koncentraciji američkih snaga u regionu Južne Amerike, s obzirom na to da su Sjedinjene Države u posljednjim decenijama u pravilu izvodile tek po jednu planiranu misiju bombardera godišnje.

Prema izvorima iz Ministarstva odbrane, u narednim sedmicama moguće su nove misije bombardera, što mnogi u Washingtonu tumače kao znak odlučnosti administracije predsjednika Donalda Trumpa. "Ovi letovi šalju jasnu poruku o ozbiljnosti i namjeri," izjavio je penzionisani general američkog zrakoplovstva David Deptula, dekan Instituta Mitchell za zračne i svemirske studije. "Bombarderi B-1 donose ogromne kapacitete, izdržljivost, domet, preciznost i razornu moć."

Širenje američkih vojnih operacija, kako navode dužnosnici, usmjereno je prije svega na borbu protiv narko-kartela koji djeluju iz Venecuele i Kolumbije. Od početka septembra američke snage su izvele najmanje sedam napada na tzv. "go-fast" čamce i polupodmornice u Karipskom moru, a ove sedmice, prema riječima ministra odbrane Petea Hegsetha, uništena su i dva plovila u istočnom Pacifiku.

Predsjednik Trump u srijedu je nagovijestio mogućnost širenja operacija i na kopno.

"Sada ima manje plovila na vodi, pa će pokušati prebaciti krijumčarenje na kopno. I tamo će biti pogođeni," rekao je Trump u Bijeloj kući, ne isključujući mogućnost upotrebe bombardera protiv ciljeva koji bi se mogli nalaziti u unutrašnjosti Venecuele.

Prema navodima sadašnjih i bivših zvaničnika američkog zrakoplovstva, takvi ciljevi mogli bi uključivati postrojenja za proizvodnju ili distribuciju narkotika.

Ipak, sve češći napadi izazvali su političke i pravne dileme u Washingtonu. Dok dio kongresnih zastupnika, uključujući i neke republikance, traži jasno objašnjenje pravnog osnova za napade, republikanska većina u Kongresu za sada je odbila ograničiti predsjednikove ovlasti da nastavi operacije.

Na pitanje da li bi Trumpu bila potrebna posebna saglasnost Kongresa za eventualne kopnene udare, lider republikanske većine u Senatu John Thune izjavio je: "Nisam siguran da znam odgovor na to."

S druge strane, predsjednik Venecuele Nicolás Maduro optužio je Trumpa da pokušava izvršiti promjenu režima u Caracas i naredio raspoređivanje trupa duž obale zemlje u pripremi za mogući napad. Trump je, pak, optužio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da sarađuje s narkokrijumčarima, dok je Petro uzvratio optužbama da američki predsjednik čini "ratne zločine" naređujući napade na civilna plovila.

Sve to, prema analitičarima, ukazuje na naglo povećanje napetosti između Washingtona i Karakasa, koje bi u slučaju daljeg zaoštravanja moglo prerasti u najopasniju latinskoameričku krizu posljednjih godina.