Šta se krije iza Trumpove opasne poruke Londonu? Otoci u Atlantiku postali ulog u velikoj ucjeni

Ovaj potez bi mogao ozbiljno narušiti "specijalne odnose" između Washingtona i Londona, a analitičari smatraju da Trump koristi ovaj dugogodišnji spor kako bi natjerao Veliku Britaniju da poveća izdvajanja za odbranu.

"Uvijek preispitujem svaku poziciju – to je samo jedna od mnogih", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje da li SAD mijenjaju stav o ovom arhipelagu u južnom Atlantiku.

Status ovih ostrva već dugo je predmet spora s Argentinom, koja tvrdi da polaže pravo na njih. Zvanično, SAD zauzimaju neutralan stav o tome ko ima pravo na suverenitet nad teritorijom koju je Britanija prvi put prisvojila krajem 17. stoljeća, a drži je gotovo neprekidno od 1833. godine. Ipak, u praksi je Washington do sada priznavao britansku upravu nad ostrvima, koja su 1982. godine bila poprište vojnog sukoba nakon argentinske invazije.

Pritisak zbog NATO-a i budžeta za odbranu

Trumpovi komentari najjasniji su znak do sada da je njegova administracija spremna iskoristiti Falklande kao sredstvo pritiska na vladu novog britanskog premijera Andyja Burnhama. Cilj je natjerati London da poveća izdvajanja za odbranu i doprinose NATO-u.

Ova izjava dolazi nakon što je neimenovani američki zvaničnik prošle sedmice za Telegraph izjavio da bi Washington mogao promijeniti stav ukoliko Britanija ne ispuni svoje obaveze. Pritisak je pojačan izvještajima da britanski ministar finansija John Healey planira odustati od ranije obaveze da Velika Britanija do 2030. godine izdvaja 3 posto BDP-a za odbranu. Očekuje se da će to biti ozvaničeno u njegovom prvom budžetu 28. oktobra.

Tokom oba svoja mandata, Trump vrši snažan pritisak na saveznike da povećaju vojne budžete, često ih optužujući za "život na tuđi račun". Na prošlogodišnjem samitu u Hagu, saveznici su se obavezali da će do 2035. godine trošiti čak 5 posto BDP-a na odbranu i sigurnost.

Špekulacije o promjeni američkog stava kruže već mjesecima. U aprilu je procurio e-mail iz Pentagona koji je sugerisao preispitivanje britanskih prava na ostrva, i to kao odgovor na izostanak britanske podrške Trumpovoj odluci da krene u rat s Iranom.

Historijski kontekst i veze s Javierom Mileijem

Eventualna promjena američkog stava predstavljala bi snažan psihološki udarac za Veliku Britaniju. Tokom rata 1982. godine, odluka vlade Margaret Thatcher da pošalje pomorske snage i vrati ostrva bila je ojačana čvrstom diplomatskom podrškom Ronalda Reagana. Taj događaj je zacementirao savez između Thatcher i Reagana, uprkos tome što je Washington bio saveznik i tadašnje argentinske vojne hunte. U tom sukobu poginulo je 649 argentinskih i 255 britanskih vojnika.

Međutim, politička klima se promijenila. Trump se u novije vrijeme snažno zbližio s populističkim predsjednikom Argentine Javierom Mileijem, koji je u januaru prošle godine prisustvovao i Trumpovoj drugoj inauguraciji.

Trump je prošle godine odobrio paket finansijske pomoći Argentini od 20 milijardi dolara kako bi joj pomogao u prevazilaženju ekonomske krize, ali uz uslov da Mileijeva stranka pobijedi na parlamentarnim izborima. Nakon što je stranka La Libertad Avanza iznenadila anketare i odnijela pobjedu, Trump je odobrio i uvoz argentinske govedine s ciljem smanjenja cijena u američkim marketima.

Milei glasno podržava argentinsko pravo na Falklande, iako su se stanovnici ostrva na referendumu 2013. godine gotovo jednoglasno (1.513 od 1.517 glasača) izjasnili da žele ostati u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.

Strasti oko ovog pitanja ponovo su se uzburkale u julu ove godine, nakon pobjede Argentine nad Engleskom rezultatom 2:1 u polufinalu Svjetskog prvenstva. Argentinski nogometaši su pobjedu proslavili razvijanjem transparenta s natpisom "Las Malvinas son Argentinas" (Falklandi su argentinski). Zbog kršenja pravila o nesportskim demonstracijama, FIFA je naknadno kaznila Nogometni savez Argentine sa 235.000 dolara.