Šta Rusija želi postići referendumima u okupiranim dijelovima Ukrajine

Referendumi će se održati četiri regije, čije su okupacione vlasti Ukrajina i Zapad proglasili nelegitimnim. Dvije regije su na istoku, dok su dvije na jugu - na prvoj liniji fronta. Riječ je o Lugansku i Donjecku koji su na istoku te Hersonu i Zaporožju koji su na jugu. Nakon eventualne aneksije, postoji mogućnost da Rusija napade ukrajinskih snaga tretira kao napadom na njen teritorij.

Šta se dešava i zašto

Sedam mjeseci nakon početka ruske agresije, predsjednik Rusije Vladimir Putin je još više angažovan po pitanju rata. Ukrajinci su u velikoj kontraofanzivi oslobodili teritorije koje su okupirane 24. februara. Kako je objavio BBC, referendum o aneksiji je jedan od tri koraka Kremlja u pokušaju da resetuje rat.

Ako se anektira još 15 posto ukrajinskog teritorija, Rusija će moći tvrditi da je njen teritorij napadnut oružjem NATO-a i drugih Zapadnih država. Procjena je da se mobilizacijom 300.000 ruskih rezervista može braniti linija fronta duga 1.000 kilometara. Osim toga, Kremlj je kriminalizirao dezerterstvo, predaju i odsustvo tokom mobilizacije.

Poznato je kako Putin vrši aneksiju. To je pokazao 2014., kada je anektiran ukrajinski poluotok Krim. I tada je održan referendum koji većina država nije priznala. Zapad je ovaj referendum proglasio nezakonitim, a to je učinio i OSCE.

Zašto je ovaj referendum lažan

Rusija je tvrdila da je na referendumu na Krimu glasalo 96,7 posto glasača, dok je Vijeće za ljudska prava Rusije saopćilo da je glasalo samo njih 30 posto, od čega je 50 posto podržalo aneksiju. Tokom krimskog referenduma nije bilo oružanih sukoba, što neće biti slučaj tokom održavanja referenduma u četiri spomenute regije. One su potpuno ili djelomično pod okupacijom.

Ruski vojnici u Hersonu pokušavaju zaustaviti ukrajinsku kontraofanzivu. Centralna administrativna zgrada je prošle sedmice pogođena većim brojem projektila. Uslovi za glasanje nisu sigurni, a nadležni ipak tvrde da se za glasanje registrovalo 750.000 ljudi.

Ruski mediji su objavili da će se od danas do 26. septembra ići s izbornima kutijama od vrata do vrata. Biračka mjesta bit će otvorena 27. septembra, pod uslovima koje će odrediti okupaciona vlast. Izbjeglice će pravo glasa moći iskoristiti u samoj Rusiji. Referendum u Zaporožju nema nikakvog smisla, jer je ovaj grad ponovo u ukrajinskim rukama.

U Donjecku je 60 posto teritorija pod ruskom kontrolom i u toku su žestoki sukobi. Agresor kontroliše veći dio Luganska, ali i tu je počeo gubiti kontrolu. Ruska štampa je objavila da se dijeli propagandni materijal sa sloganom "Rusija je budućnost".

Veći dio stanovništva, koji je živio do rata, izbjegao je. Čelnik proruske vlasti u Donjecku Denis Pušilin je uoči ukrajinske kontraofanzive naredio masovnu evakuaciju. Zvaničnici, koje podržava Rusija, tražili su da se s organizacijom referenduma počne nekoliko mjeseci ranije, a organizacija je počela tri dana prije samog glasanja.

Nezavisnih posmatrača neće biti, a najavljeno je da će glasanje uglavnom biti preko interneta. Obećana je dodatna sigurnost na biračkim mjestima.

Šta će se promijeniti

Savjetnik u Ministarstvu odbrane Ukrajine Jurij Sak je izjavio za BBC da su referendumi osuđeni na propast.

"Vidimo da je svo lokalno stanovništvo za povratak pod Ukrajinu i to je razlog zašto na tim teritorijama postoji toliki gerilski otpor", rekao je.

Kijev poručuje da se ništa neće promijeniti i da će njihove snage nastaviti s kontraofanzivom u cilju oslobađanja teritorija.

Ruski analitičar Aleksandar Baunov smatra da je malo izgledno da će se aneksijom zaustaviti kontraofanziva, ali da se referendumom šalje poruka stanovništvu. Kremlj se nada da će se Zapad suzdržati u tome da se njegovo oružje u budućnosti koristi na teritoriji koja je pod kontrolom Moskve.

Zabrinjavajuće je to što je Putin govorio o korištenju svih raspoloživih sredstava kako bi "zaštitio" Rusiju. Zamjenik šefa savjeta za sigurnost Rusije Dmitrij Medvedev je jasno naglasio da postoji mogućnost korištenja nuklearnog oružja za "zaštitu" anektiranog teritorija.

Državni sekretar Sjedinjenih Američki Država Antony Blinken je ukazao da je riječ o "opasnoj eskalaciji" te je ponovio da pokušaj Rusije da polaže pravo na ukrajinski teritorij ne može Ukrajini oduzeti pravo da se brani. Turska, koja ima posredničku ulogu u ovoj agresiji, referendume je proglasila nelegitimnim.