Rotacija u vrijeme krize eurozone
0

Šta može Danska na čelu EU?

Sarajevo-x.com
Helle Thorning-Schmidt i Angela Merkel
Helle Thorning-Schmidt i Angela Merkel
Odgovorna, dinamična, zelena i sigurna Evropa četiri su temeljna prioriteta Danske, zemlje koja 1. januara 2012. od Poljske preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Evropskom unijom.

Kako je već ranije najavio danski ambasador pri EU-u Jeppe Tranholm-Mikkelsen, cilj je da se svih 27 članica drži na okupu te da se doprinese rješavanju finansijske i ekonomske krize, kao i poticanje ekonomskog rasta, uz poštivanje ekoloških standarda.

Brojni zadaci u teškom periodu

Na listi prioriteta naći će se i dogovor o novom višegodišnjem budžetskom okviru za razdoblje 2014-2020. Za vrijeme danskog predsjedanja Unijom trebali bi se uspostaviti temelji ovog dogovora, kao i osigurati pregovori evropskih kompanija s Japanom, Kanadom, Indijom i Tunisom.

Iako ova nacija od 5,6 miliona ljudi od početka oktobra ima novu vladu, na čelu s premijerkom Helle Thorning-Schmidt iz socijaldemokratske stranke, koja je puno više evropski orijentisana od prethodne vlade desnog centra, od ove zemlje se ne očekuje puno u narednih šest mjeseci. Nekadašnja "crna ovca" EU, kako su je neki zvali, donedavno je imala konzervativno-liberalnu vladu, koja je ponovo uvela granične kontrole za posebne slučajeve, iako Danska pripada šengenskom prostoru. Nova vlada se pobrinula da se te kontrole ukinu, ali je činjenica da je period u kojem dolaze na mjesto predsjedavajuće EU jako težak, najviše zbog krize eura i posebno na jugu.

Danci sve manje vjeruju u EU

Danska se ne nalazi u eurozoni, ali je nova vlada najavila referendum o njegovom uvođenju, doduše bez vremenske odrednice. Od 1973. godine tamošnje stanovništvo je dvaput odbijalo mijenjanje danske krune. Nedavne ankete su pokazale da je i dalje 71 posto građana protiv uvođenja eura. Osim toga, u padu je i danski entuzijazam u vezi članstva u EU. Građani više ne vjeruju da je ova unija u stanju da adekvatno odgovori na dužničku krizu.

Danski čelnici su svjesni da se EU trenutno susreće sa možda i najvećim izazovima otkako postoji. Thorning-Schmidt poručuje da se 17 članica eurozone mora dogovoriti i donijeti važne odluke, ali da je cilj održati svih 27 članica EU na okupu jer, kako kaže, u doba krize mora se vjerovati u svoje institucije.

Slab utjecaj državnika predsjedavajuće članice

Zvanični Kopenhagen će pokušati da bude most između svih članica i da doprinese da se jaz među članicama eurozone i onima koje to nisu ne proširi. Ipak, činjenica je da čelnici zemlje koja predsjedava EU nemaju velikog utjecaja još otkako je Lisabonskim ugovorom 2009. uspostavljeno Evropsko vijeće i njegov stalni predsjedavajući, koji je preuzeo svu vlast. Ovu poziciju zauzima Herman Van Rompuy.

Za vrijeme danskog predsjedanja održat će se tri samita EU - u martu, maju i krajem juna. Ova zemlja je u toku prethodnog predsjedanja 2002. godine predvodila pregovore o proširenju Unije na centralnu i istočnu Evropu. Ovog puta se ne očekuju neki veliki projekti već očuvanje onog starog - eura.

Premijerka Thorning-Schmidt poručuje da se, pored svega, ne plaše novog zadatka i ističe kako je konsenzus danska specijalnost, ali kako Financial Times prenosi, njihov utjecaj je upitan, što potvrđuje i podatak da je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na posljednjem samitu EU danskoj premijerki poručio da su "mali, izvana i novi" i da od njih ne žele čuti ni glasa.