Američki dužnosnici kažu da je predloženi proturaketni odbrambeni sistem – koji se sastoji od 10 raketa presretača u Poljskoj i radarskog postrojenja u Češkoj – nužan kako bi se odgovorilo na potencijalne prijetnje zemalja poput Irana. Kažu da nije usmjeren protiv Rusije. Međutim, viši ruski dužnosnici oštro kritiziraju predloženi proturaketni sistem.
Sjedinjene Države i Evropska unija vjeruju da je iranski program obogaćivanja urana osmišljen tako da na kraju posluži za izgradnju nuklearnog oružja. Teheran tvrdi da želi koristiti obogaćeni uran samo u mirnodopske svrhe kao što je proizvodnja električne energije.
Stručnjaci kažu da Rusija i Iran imaju snažne trgovinske veze. Moskva je jedan od najvećih trgovinskih partnera Teherana i opskrbljuje ga oružjem ali i potrošačkom robom. Moskva također gradi i nuklearnu elektranu u Busheru, na jugozapadu Irana. Na političkom planu Moskva snažno podržava Iran, protivi se bilo kakvim oštrijim sankcijama protiv Teherana zbog navodnog nuklearnog programa.
Nedavna novinska izvješća upućuju na to da je predsjednik Barack Obama – u pismu svome ruskom kolegi Dimitriju Medvedevu – ponudio odustajanje od razmještanja proturaketnog štita u zamjenu za pomoć Moskve u sprečavanju Irana da konstruira oružja dugog dometa. Oba predsjednika opovrgnula su da se govorilo o bilo kakvoj pogodbi.
U razgovoru s novinarima 3. marta američki predsjednik je međutim rekao i ovo: "Ako bismo ublažili iransku težnju za nuklearnim oružjem, to bi onda smanjilo pritisak i potrebu za proturaketnim odbrambenim sistemom."
Reva Bhalla, koja radi za STRATFOR, neovisnu istraživačku organizaciju, kaže da je pismo predsjednika Obame koje govori o odbrani od balističkih raketa u Evropi procurilo u javnost u kritičnom trenutku.
"U biti Sjedinjene Države kažu Rusiji sljedeće: 'Uredu, čuli smo vašu zabrinutost oko proturaketne odbrane, sad od vas očekujemo da iskoristite svoje veze s Iranom kako bi prestao sa svojim nuklearnim programom', čime se u biti u potpunosti poništavaju razlozi za američkim proturaketnim sustavom u Evropi," kaže Bhalla.
Ona dodaje da bi poljska i češka vlada trebale biti zabrinute. Stručnjaci kažu da bi se to, hoće li se Teheran odlučiti da zaustavi svoje ambicije na polju nuklearnog oružja, moglo temeljiti na tome koliki pritisak Rusija izvrši na Iran.
Mnogi stručnjaci, uključujući i Roberta Legvolda sa Sveučilišta Columbija, kažu da je ruski utjecaj na Iran ograničen.
"Ako Sjedinjene Države i Evropa odaberu put povećavanja pritiska sankcijama, konkretno u pitanju nafte i uvoza rafiniranih naftnih proizvoda u Iran, u tom bi slučaju Rusija mogla postati od ključne važnosti. Međutim, nije jasno da li bi strože sankcije u kojima bi svi sudjelovali natjerale Iran na popuštanje. Tako da mislim da naposljetku postoji granica koliko Rusija može utjecati na uobličavanje odluka Teherana," kaže Legvold.
Stručnjaci kažu da će biti zanimljivo promatrati idućih sedmica i mjeseci hoće li nova administracija predsjednika Obame biti u stanju izmijeniti iranske nuklearne ambicije – s ruskom pomoći ili bez nje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
