Šta će biti s koronavirusom? Evo kako su završile tri prethodne epidemije

Prošlo je više od mjesec dana otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila novi koronavirus hitnim pitanjima javnog zdravlja od međunarodnog značaja. Otkad je počela epidemija, bilo je više od 90.000 slučajeva virusa širom svijeta i više od 3100 smrti od njega, piše CNN.

Kada i kako će ovo završiti? Evo pogleda na ono što se dogodilo tokom drugih epidemija.

Ebola

Tokom epidemija zaraznih bolesti naučnici često interveniraju cjepivima i antivirusnim lijekovima.

To je bio slučaj i 2014. godine, kada se epidemija virusa ebole u ​​zapadnoj Africi završila "prekidanjem" zaraze, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija u marta 2016. Slučaj je završen nakon "koordiniranog međunarodnog odgovora", rekao je Peter Hotez, profesor i dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Medicinskom fakultetu Baylor.

Kada je 2018. godine počela još jedna epidemija, dva načina liječenja razvijena od prvog izbijanja ponuđena su svim pacijentima u Demokratskoj Republici Kongo.

"Oba puta je ljudska intervencija napravila razliku", rekao je Hotez i dodao da to može biti slučaj i s koronavirusom. Trenutno ne postoji cjepivo i nijedan specifičan antivirusni tretman za novi koronavirus - ali mnogi su u razvoju.

"Prilično sam optimističan da ćemo imati dobar antivirusni lijek i protokol u idućim sedmicama i mjesecima", rekao je.

Više od 20 cjepiva za koronavirus je fazi razvoja, kaže Tedros Adhanom Ghebrevesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije. Prvo kliničko ispitivanje antivirusnog lijeka je u toku.

Dok je Hotezov tim među onima koji rade na cjepivu, on kaže da nije optimističan da će se to dogoditi u vremenskom okviru ove epidemije. Prvo, cjepiva moraju proći klinička ispitivanja, pa zatim moraju biti odobrena, a s obzirom na obim nadzora u ispitivanju sigurnosti cjepiva, rekao je, malo je vjerovatno da će javnosti biti dostupna na vrijeme da spriječe ovu epidemiju.

SARS

Širenje SARS-a okončano je u julu 2003. godine dobrim higijenskim praksama - poput čestog pranja ruku - i faktorima životne sredine kao što su visoka temperatura i vlažnost u ljetnim mjesecima, rekao je John Nicholls, profesor kliničke patologije na Sveučilištu Hong Konga (HKU).

SARS je jedna vrsta koronavirusa koji je zarazio više od 8000 ljudi 2003. godine. Do maja te godine "izgorio" je, rekao je Howard Markel, direktor Centra za historiju medicine Univerziteta u Michiganu.

Kako epidemije "izgore"? Ponekad, kaže Markel, to je zato što se vrijeme mijenja, a ponekad je to zato što je dovoljno ljudi inficirano i postalo imuno.

"Ako bih morao predviđati, rekao bih vrlo vjerovatno da će korona do maja ili juna ili jula izgorjeti sama od sebe", kaže Markel.

Ali to ne znači da će nestati zauvijek.

H1N1

Izbijanja virusa mogu se mijenjati u odnosu na godišnja doba.

Gripa vrste H1N1 izazvala je pandemiju 2009. godine, a sada je postala sezonski virus.

Sezonski virusi mogu se vidjeti tokom cijele godine, ali u slučajevima zabilježenim na sjevernoj hemisferi imaju tendenciju dostići svoj vrhunac u hladnijim, zimskim mjesecima i opadati kada zatopli, objašnjava Hotez.

Nije u potpunosti jasno zašto je to tako, kaže on, ali mogući razlozi su vlažnost i vrijeme provedeno u gužvi u zatvorenom prostoru.

Nagađa se hoće li se koronavirus ponovo pojaviti, kaže Hotez. Jednostavno nema dovoljno dokaza ili dovoljno vremena da se to točno predvidi.

Naučene lekcije

Izvjesno je da ova epidemija koronavirusa oživljava pouke iz epidemija prije nje, kaže Hotez.

Put je na početku težak, a vlasti mijenjaju pristup dok uče kako se patogen ponaša i prenosi osjetljivijim grupama ljudi.

Najčešća odluka je "globalna amnezija", kaže Markel. Virus se zaustavlja i javnost se vraća redovnom životu, ne razmišljajući dalje o epidemiji.

Ali to može biti problem. Umjesto toga, smatra Markel, ljudi trebaju ostati budni i spremni.

"Pouka je da živimo u novom dobu zaraze i ona će redovno pomaljati svoju ružnu glavu", rekao je. "Lekcija koju ne učimo je da na to moramo biti spremni."