Svijet
0

Srđan Kerim novi predsjedavajući Generalne skupštine UN-a

FENA
Foto: Nacional
Foto: Nacional
Generalna skupština Ujedinjenih naroda jednoglasno je u četvrtak izabrala bivšeg šefa makedonske diplomatije Srđana Kerima za novog predsjedavajućeg tog tijela svjetske organizacije.

Kerim (60), koji je 2000. i 2001. bio makedonski ministar vanjskih poslova, a zatim ambasador te države pri UN-u u New York, kao i u Njemačkoj, Lihtenštajnu i Švicarskoj, bio je i generalni menadžer njemačke medijske grupacije WAZ, a na dužnost će stupiti sredinom septembra.

Bivši makedonski ministar, koji je izabran na prijedlog grupe istočnoevropskih zemalja, na čelu Generalne skupštine zamijenit će Bahreinku Hayu Rashed al-Khalifu.

Kerim je bio pomoćnik ministra i glasnogovornik u Saveznom ministarstvu za vanjske poslove do početka raspada Jugoslavije 1991, a i dalje je povremeno gostujući profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Beogradskom univerzitetu.

Kao najveće izazove koji se nalaze pred svjetskom organizacijom, Kerim je naveo globalizaciju, klimatske promjene, terorizam, problem imigranata, te problem održivog razvoja, koji se, kako je rekao, ne može riješiti samo na nacionalnom ili regionalnom nivou.

"UN su u prošlosti bile suočene sa neuspjesima. Glavni razlog tome ne treba, međutim, tražiti u nedostacima sistema UN, već, povremeno, i u nedostatku političke volje država članica da sarađuju u međunarodnim okvirima", rekao je Kerim, naglašavajući potrebu da bude ubrzan proces ispunjavanja Milenijskih ciljeva svjetske organizacije.

Bivši šef makedonske diplomatije je na konferenciji za novinare poslije sjednice Generalne skupštine rekao i da se neće miješati u spor oko imena države iz koje dolazi, koji već punih 15 godina otežava odnose Makedonije i Grčke.

"Generalni sekretar UN-a je imenovao specijalnog predstavnika za rješavanje tog problema i pregovore vode vlade Makedonije i Grčke", rekao je Kerim novinarima.

Kerim je naglasio i da će, kao predsjedavajući Generalne skupštine UN-a, insistirati na međuvjerskom dijalogu kako bi se "izbjegli jazovi i nerazumijevanje" ne samo u vezi s terorizmom nego i u ostalim pitanjima.