"Opasno je, a nije ni zakonito ni logično nasilno proglašavati na teritoriji države Srbije novu državu Kosovo, a njene sadašnje granice s Albanijom i Makedonijom pomjerati za više od 400 kilometara", upozorio je Drašković preuzimajući od San Marina predsjedanje Komitetom. On je podsjetio da su u Evropskoj uniji državne granice otvorene i nevidljive za građane Unije i istakao da takav status treba da dobiju i postojeće granice na Balkanu - bez izuzetka.
"Tako će se širom otvoriti vrata i historijskom dogovoru Beograda i Prištine o novom statusu Kosova, utemeljenom na Povelji UN-a i na principima savremene Evrope", rekao je šef srpske diplomatije i poručio da će se Srbija tokom svog predsedanja zalagati za evropeizaciju Balkana da bi se izbjegla opasnost od kosovizacije i regiona i Evrope i mnogih država u svijetu.
Drašković je podsjetio da je etnička mapa Srbije ostala neokrnjena uprkos činjenici da su, u nedavnim ratovima, bačene ružne sjenke na njenu historijsku i moralnu vertikalu.
On je istakao da je u Vojvodini u službenoj upotrebi šest jezika, da u Srbiji nema izbornog cenzusa za nesrpske etničke zajednice, dok je za srpske veoma visok, da su Albanci u općinama u kojima su većina pozitivno diskriminisani, da nikom u Srbiji nije ugrožena nacionalna kultura ili vjera i da pojedinačne ispade netolerancije i mržnje žigošu i država i nevladin sektor i građani.
Drašković je naglasio da Srbija očekuje da tokom svog rukovođenja Komitetom ministara bude skinuta sa spiska zemalja pod monitoringom Vijeća Evrope.
"I posljednji optuženi za ratne zločine moraju biti pronađeni, uhapšeni i izručeni Tribunalu u Haagu", rekao je Drašković i zaključio da to "dugujemo ne samo evropskim načelima prava i pravde nego i sebi, svojoj historiji, kulturi i tradiciji".
On je izložio prioritete na kojima će Srbija insistirati pod geslom "Jedna Evropa - naša Evropa". To su, prije svega, promoviranje osnovnih evropskih vrijednosti, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, izgradnja humanije Evrope i promoviranje vrijednosti Vijeća Evrope na Balkanu, javio je Tanjug.
Kad je riječ o ovom posljednjem, Srbija očekuje da će svoj mandat na čelu Vijeća Evrope završiti, kao što je i počela, u okviru svojih sadašnjih međunarodno priznatih granica.
Srbija je "kormilo" Evrope preuzela poslije samo četiri godine otkako je pristupila Vijeću Evrope, u času kada je i na unutrašnjem i na međunarodnom planu suočena s nizom važnih odluka.
Upravo unutrašnje političke okolnosti u kojima je stala "na čelo" Evrope poslužile su prethodnih dana pojedinim članicama Vijeća Evrope kao argument za pokušaj da Srbiji ospore, ili bar odlože preuzimanje rukovodeće uloge u Strasbourgu.
Takvi pokušaji, međutim, nisu prihvaćeni, i to ne samo zbog uobičajene procedure rotacionog sistema predsjedavanja, zasnovanog na abecedi.
Današnju atmosferu u sjedištu Vijeća Evrope i preovlađujuću ocjenu - da Srbija ima demokratski kapacitet i zrelost za ulogu koju će od danas obavljati - iskazao je jučer u Strasbourgu i generalni sekretar VE Terry Davis, naglasivši da je veoma zadovoljan što Srbija preuzima čelnu ulogu i da je impresioniran njenim „dobro pripremljenim“ programom za narednih šest mjeseci.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
