Sramotna situacija za kineske mornare: Tokom potjere sudarili se brod ratne mornarice i obalne straže

Incident se dogodio u blizini spornog plićaka Scarborough dok je filipinska obalna straža pratila plovila koja su dijelila pomoć ribarima u tom području, rekao je glasnogovornik obalne straže komodor Jay Tarriela u izjavi.

[TWITTER]1955112443916718541[/TWITTER]

Video koji je objavila Manila prikazuje brod kineske obalne straže i mnogo veće plovilo s brojem 164 na trupu kako se sudaraju uz glasan tresak u tragu filipinskog plovila.

Dodatne snimke i fotografije koje je kasnije objavila filipinska obalna straža pokazuju da je pogođeno kinesko plovilo još uvijek na površini, ali s cijelim pramcem uvučenim prema unutra.

"Brod kineske obalne straže CCG 3104, koji je velikom brzinom progonio brod filipinske obalne straže BRP Suluan, izveo je rizičan manevar s desne strane broda, što je dovelo do udara u ratni brod mornarice PLA. To je rezultiralo značajnom štetom na pramcu CCG broda, čineći ga nesposobnim za plovidbu", rekao je Tarriella u izjavi.

Ranije u sukobu, BRP Suluan je bio "gađan vodenim topom" od Kineza, ali je "uspješno" izbjegao, navodi se u Tarrielinoj izjavi.

Na kasnijoj konferenciji za novinare, Tarriella je rekao da su članovi posade na manjem kineskom brodu bili vidljivi u njegovom prednjem dijelu neposredno prije sudara.

"Nismo sigurni jesu li uspjeli spasiti osoblje koje je bilo ispred prije sudara. Ali nadamo se da je to osoblje u dobrom stanju", rekao je novinarima.

Tarriela je rekao da kineska posada "nikada nije odgovorila" na ponudu pomoći filipinskog broda.

Gan Yu, glasnogovornik kineske obalne straže, potvrdio je da je došlo do sukoba, bez spominjanja sudara.

"Kineska obalna straža poduzela je potrebne mjere u skladu sa zakonom, uključujući praćenje, pritisak izvana, blokiranje i kontrolu filipinskih brodova kako bi ih otjerala", rekao je u izjavi.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije potvrdilo niti demantiralo sudar kada je upitano o tome.

Incident u ponedjeljak posljednji je u nizu sukoba između Kine i Filipina u Južnom kineskom moru, koje Peking gotovo u potpunosti prisvaja uprkos međunarodnoj presudi da tvrdnja nema pravnu osnovu.

Više od 60% globalne pomorske trgovine prolazi kroz sporni plovni put.

Govoreći na konferenciji za novinare, filipinski predsjednik Ferdinand Marcos rekao je da će patrolni brodovi zemlje "nastaviti biti prisutni" u tom području kako bi branili, kao i ostvarivali suverena prava Manile nad onim što smatra dijelom svog teritorija.

Plitina Scarborough - trokutasti lanac grebena i stijena - bila je žarište između zemalja otkako ga je Kina preuzela od Filipina 2012. godine.

Marcos je također upozorio da Filipini riskiraju sukob s Kinom zbog drugog pitanja - Tajvana, koji kineski vladari pripremaju anektirati kao teritorij. S američkom podrškom Tajvanu, svaki pokušaj prijeti da se pretvori u širi sukob, a na nedavnom putovanju u Indiju, Marcos je rekao da "Filipini ne mogu ostati izvan toga".

Filipini se nalaze s druge strane ključnog morskog prolaza pored Tajvana – kanala Bashi – i na Tajvanu živi više od 100.000 filipinskih državljana koji bi trebali biti evakuirani u slučaju sukoba.

U ponedjeljak je Peking optužio Marcosa da se svojim komentarima "igrao s vatrom", izazivajući ukor predsjednika da su njegove komentare pogrešno protumačili "u propagandne svrhe".