Kao i ostali listovi, Financial Times ocjenjuje da je Moskva tim potezom bitno povećala napetost u odnosima sa Zapadom. Ovaj list, međutim, kaže da su zapadni lideri iznenađeni ovakvom eskalacijom jer ju je teško razumjeti u taktičkom smislu.
Osim što je izgubila pravo na argument da je u Gruziji izvršila tek humanitarnu intervenciju, Rusija je povećala rizik da i njezine republike - Ingušetija, Dagestan, ali i Čečenija - sada zatraže pravo na samoopredjeljenje.
"Rusi su pretjerali. Uvijek možete računati s tim da će se nadigravati, i to je ono što su sada uradili", smatra jedan evropski analitičar.
Financial Times potom piše da su zapadni čelnici odlučni u namjeri da Rusija "ne prođe nekažnjeno", ali da ne žele i potpuni slom odnosa s Moskvom.
Na vanrednom samitu sljedeće sedmice, koji je sazvan povodom krize na Kavkazu, Evropska unija će vjerovatno odustati od ideje strateškog partnerstva s Rusijom, ali će se istovremeno oglušiti o američki zahtjev da Gruzija bude primljena u NATO.
Sjedinjene Države, pak, kažu da tragaju za time kako da "kazne" Moskvu, ali "na način na koji neće ni eskalirati krizu, niti je staviti isključivo u kontekst američko-ruskih odnosa".
Rusi, slično tome, usprkos suspendiranju odnosa s NATO-om, nisu zabranili i snabdijevanje snaga toga saveza u Afganistanu preko svoje teritorije.
"Naš stav je da je Afganistan zajednički problem", izjavio je ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin, prenosi Financial Times.
