Tokom rasprave o stanju u postupku Karadžić je sugerirao da zbog toga ima problema u pribavljanju izjava tih svjedoka te najavio da će od vlasti Srbije zatražiti da uklone oznaku povjerljivosti s tih svjedočanstava.
Jedan od tih svjedoka je i bivši ministar vanjskih poslova samoproglašene Republike srpske Aleksa Buha, naznačio je Karadžić, koji je ranije od ICTY-a zatražio da mu omogući da s Buhom razgovara u sudskom pritvoru u Scheveningenu.
Od prvog pojavljivanja u sudnici, jula prošle godine, Karadžić tvrdi da mu je Holbrooke u ljeto 1996. garantirao imunitet od ICTY-a ako se povuče s dužnosti predsjednika RS-a i iz javnog života.
Taj sporazum je, prema Karadžiću, postignut na sastanku Holbrookea s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, održanom 18.-19. jula 1996. u Beogradu. O tome sastanku i navodnom sporazumu u javnosti više puta je govorio Aleksa Buha.
Bivši čelnik RS-a najavio je ranije kako će tvrdnju da mu je Holbrooke garantirao imunitet iskoristiti kao osnovu za zahtjev za odbacivanje optužnice, prenijela je Beta.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.
Optužbe protiv Karadžića sažete su i usredotočene na etničko čišćenje u BiH 1992.–1995.; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vrijeme; uzimanje osoblja UN-a za taoce u maju i junu 1995. te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Uhapšen je u Srbiji, 21. jula prošle godine, a pred ICTY-em je, krajem jula i krajem augusta, odbio da se izjasni o krivici, nakon čega je sudac Iain Bonomy, u skladu sa sudskim pravilima, u spis uveo kako je optuženi izjavio da nije kriv.