"Vrhovni sud je ovom presudom zakočio pokušaj izvršne vlasti da dramatično proširi svoje ovlasti. Ovom će presudom biti obnovljena rasprava o tome što predsjednik smije, a što ne smije činiti u ratu protiv terorizma", piše Seattle Post-Intelligencer.
Ovaj list smatra da će presuda imati utjecaja i na niz drugih pitanja – od ustavnosti elektronskog prisluškivanja, nadzora bankovnih transakcija građana pa do definicije torture. Također, riječ je o "uspostavi ravnoteže među tri grane državne vlasti", jer je Vrhovni sud očito smatrao da izvršna vlast, odnosno Bijela kuća, preuzima šire ovlasti nego što joj to ustav dopušta.
U presudi Vrhovnog suda navodi se kršenje američkih i međunarodnih propisa o pravima zatvorenika od strane vlade SAD-a. Američka vlada kategorizira zatočenike u Guantanamu kao "ilegalne neprijateljske borce" te tvrdi da se na njih ne odnose propisi o tretmanu ratnih zarobljenika.
"Predsjednik od 2001. godine tvrdi da je rat protiv terorizma drugačiji od prošlih ratova. Bijela kuća je nakon za nju nepovoljne presude Vrhovnog suda najavila da neće odustati od svojih metoda u ratu protiv terorizma", piše Los Angeles Times.
Bijela kuća naime smatra da presudi najvišeg suda u zemlji može kontrirati na ovaj način – Kongres treba legalizirati sistem posebnih vojnih sudova.
"Vrhovni sud ne smatra da zatočenika iz Guantanama treba pustiti na slobodu. Presuda jedino poručuje predsjedniku da ako želi suditi tim ljudima, na tome se pitanju treba angažirati Kongres SAD-a", ovako je presudu protumačio republikanski senator Lindsey Graham, koji je prije dolaska u Kongres bio odvjetnik na službi u oružanim snagama.
Los Angeles Times piše da je Harold Koh, dekan Pravnog fakulteta na Sveučilištu Yale, suprotnog mišljenja. On smatra da je Vrhovni sud predsjedniku poručio da i u vanrednim situacijama poput rata protiv terorizma američku vladu nadziru druge dvije grane vlasti – zakonodavna i sudska.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
