Somalija prvi put od 1969. godine organizuje izbore na principu "jedan čovjek, jedan glas"

Analitičari ističu da je riječ o velikom iskoraku u odnosu na dosadašnje pregovore o podjeli moći zasnovane na klanovima.

Glasanje za članove lokalnih vijeća, koje će se provesti u 16 distrikta Mogadišua, organizovala je savezna vlada, ali su izbori odbijeni od strane opozicionih stranaka, koje ih nazivaju nefer i jednostranim.

Decenijama je Somalija birala članove lokalnih vijeća i parlamenta kroz klanske pregovore, a kasnije su lideri birali predsjednika. Od 2016. godine, različite administracije obećavale su ponovno uvođenje izbora "jedan čovjek, jedan glas", ali su nesigurnost i unutarnji sporovi između vlade i opozicije odgađali njihovu realizaciju.

Ovo će biti prvi veliki izborni proces nadgledan od strane Nacionalne nezavisne izborne i granicne komisije, a svoje kandidate prijavilo je do 20 političkih stranaka.

Izbori neće odrediti gradonačelnika Mogadišua, koji također obavlja funkciju guvernera centralne regije Banadir. Ta pozicija ostaje imenovana, jer ustavni status glavnog grada još uvijek nije riješen i zahtijeva nacionalni konsenzus, što je sve teže ostvarivo zbog sve dubljih političkih podjela između predsjednika Hassana Sheikha Mohamuda i lidera saveznih država Jubaland i Puntland u vezi ustavnih reformi. U centralnoj regiji registrovano je više od 900.000 birača na 523 birališta, navodi izborna komisija.

Somalija se suočava sa sigurnosnim izazovima, pri čemu militantna grupa al-Šabab povezana s al-Kaidom često izvodi smrtonosne napade u glavnom gradu. Sigurnosne mjere u Mogadišuu pojačane su pred lokalne izbore.

Analitičari kažu da glasanje u Mogadišuu predstavlja najkonkretniji pokušaj da se Somalija udalji od dugogodišnjeg klanskog sistema podjele moći.

"Mogadišu je pokazao da su lokalni izbori tehnički izvodivi", rekao je Mohamed Husein Gaas, osnivač i direktor Instituta za istraživanje mira Raad.

Napomenuo je da savezna vlada, provođenjem izbora, osnažuje građane, jača odgovornost i kreće ka inkluzivnijoj i legitimnijoj državi.

Gaas je dodao da planovi o proširenju direktnih izbora na savezne države i eventualno na nacionalni nivo predstavljaju fazni pristup, osmišljen da uravnoteži sigurnost, političku uključenost i razvoj.

"Proces pokazuje opredijeljenost za izgradnju dugotrajne Somalijske države utemeljene na demokratiji, povjerenju građana, nacionalnoj koheziji i dugoročnoj stabilnosti", rekao je Gaas.

Opozicione stranke, međutim, tvrde da napuštanje dogovorenih, klanski zasnovanih aranžmana bez saglasnosti rizikuje narušavanje krhkog saveznog uređenja Somalije.

Izbori, koji su ove godine tri puta odgađani, izazvali su oštre kritike lidera opozicije, koji optužuju vladu da proces koristi za učvršćivanje vlasti i pripremu terena za produženje predsjedničkog mandata, koji ističe 2026. što vlasti poriču.