On je, podsjeća Financial Times, podjednako oštro kritikovao materijalizam i moralnu otupjelost Zapada, kao i surovost i korupciju rodne Rusije.
Guardian piše da je Solženjicinova osuda Staljinovih logora dostigla monumentalne razmjere, te da je intenzitet istine u njegovom djelu bio takav da je iz temelja potresao sovjetski sistem.
Za Times, Solženjicin je bio častan, moralni svjedok svoga vremena, koji se od ostalih disidenata razlikovao u tome što je bio više od političke poruke - bio je dio ruske tradicije pisca - svjedoka i proroka.
Poput Dostojevskog, zagovarao je vrijednosti Ruske pravoslavne crkve nasuprot korumpiranom zapadnom materijalizmu.
Bio je jedan od najvećih ljudi i najvećih stvaralaca prošlog vijeka, smatra Times.
Independent Solženjicina svrstava među kulturne veličine, u koje spada i Rostropovič, koje su više svojim postojanjem, nego svojim djelima pomogle Rusiji da na ruševinama Sovjetskog saveza iznikne kao država.
Independent ponovo objavljuje i posljednji intervju, koji je prošlog ljeta Solženjicin dao tom listu.
Zamoljen da prokomentira odnose Rusije i Zapada, Solženjicin je rekao da je po povratku u domovinu, 1994. godine, ustanovio da su njegovi sunarodnjaci prosto opčinjeni Zapadom.
Raspoloženje je, međutim, počelo da se mijenja zbog, kako kaže Solženjicin, surovog NATO-ovog bombardiranja Srbije.
Svi segmenti ruskog društva bili su duboko šokirani i potreseni bombardiranjem, a predstavu o Zapadu kao vitezu demokratije zamijenilo je uvjerenje da je zapadna politika pragmatična, cinična i sebična, rekao je u svom posljednjem intervjuu Independentu Aleksandar Solženjicin.