Šokantno otkriće iz Danske: Na Grenland slali zalihe krvi, bili su spremni vojno se braniti od Trumpove invazije

Uništavanje pista bi spriječilo američke vojne avione da iskrcaju vojnike na ostrvu ako bi predsjednik Donald Trump na kraju odlučio da silom zauzme Grenland.

Prebačena je i krv iz danskih banki krvi, kako bi ranjeni mogli dobiti tretman ukoliko bi došlo do borbe, saznaje državni javni servis DR-a iz izvora u danskoj vladi, od oficira, ali i visokim zvaničnicima i obavještajnim izvorima u Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj tokom protekle godine.

Svi izvori su igrali, i dalje igraju, ključne uloge u međunarodnoj krizi koju je izazvao američki zahtjev za kontrolom nad Grenlandom.

Izvori zajednički slikaju sliku neviđene godine ispunjene besanim noćima. Nijedan od izvora nema čvrste obavještajne podatke o konkretnim američkim planovima napada na Grenland.

Ipak, mnogi od njih su u januaru strahovali da bi historijski važan saveznik, Sjedinjene Američke Države (SAD), mogao napasti Grenland u bilo kojem trenutku. Istovremeno, govore o procesu u kojem je Danska tražila podršku svojih evropskih saveznika, a zajedno su našli veću jedinstvenost.

Sa krizom oko Grenlanda, Evropa je jednom zauvijek shvatila da moramo biti u stanju da se brinemo o svojoj sopstvenoj sigurnosti, kaže visok rangirani francuski zvaničnik koji je imao ključnu ulogu u intenzivnim mjesecima i kritičnim danima krize oko Grenlanda.

Priča se temelji na 12 centralnih izvora na vrhu danske vlade, Oružanih snaga i centralnih izvora u danskim najbližim savezničkim zemljama u Evropi, sa kojima je DR razgovarao od izjava Donalda Trumpa o Grenlandu u decembru 2024.

Informacije su potvrđene od strane najmanje dva, ali obično znatno više, nezavisnih izvora. Izvori procjenjuju da situacija oko Grenlanda ostaje toliko napeta i osjetljiva da mogu govoriti samo anonimno. DR je također provjerio informacije s drugim izvorima koji su imali uvid u dijelove procesa.

Ključni ljudi iz Francuske i Njemačke kažu da je ubrzo nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, Danska tražila političku podršku u povjerljivim razgovorima, već početkom 2025. godine kako bi se suprotstavila tada rastućim američkim zahtjevima da preuzmu Grenland.

Podrška je tražena od vlada u Parizu i Berlinu, ali i u nordijskim prijestolnicama. Cilj u to vrijeme, prema izvorima, bio je stvoriti evropski politički savez za odbranu Commonwealtha.

S jedne strane, Danska je željela izbjeći eskalaciju s SAD-om. Ali istovremeno, ne bi jednostavno pokleknula pred ogromnom vojnom nadmoćnošću u slučaju američkog napada na Grenland, kažu mnogi DR-ovi izvori.

Političko rukovodstvo, Oružane snage i sigurnosni aparat u Danskoj odlučili su da "igraju igru", kaže francuski zvaničnik koji je radio na koordinaciji saradnje između danskih i francuskih vlasti.

Protumjere koje su Danska i saveznici odlučili preduzeti na dansku inicijativu bile su da signaliziraju snažnu evropsku solidarnost i više zajedničkih vojnih aktivnosti na Grenlandu.

"Bili bismo spremni učiniti gotovo sve što je Danska tražila" kazao je zvaničnik

Samo iz Francuske, Danska je mogla očekivati vojnike ekvivalentne malom bataljonu, što znači nekoliko stotina vojnika.

"Želite li više vojnika? Mogli ste ih imati. Želite li više pomorske podrške? Mogli ste to imati. Želite li više zračne podrške? Mogli ste to također imati", naveo je.

Nekoliko drugih saveznika je također brzo ponudilo podršku – uključujući Njemačku.

DR-ovi izvori opisuju kasno ljeto i jesen 2025. kao period kada je kriza oko Grenlanda tinjala na nižem nivou.

U to vrijeme, plan je bio da Danska i njeni evropski saveznici pošalju vojnike na Grenland tokom 2026. kako bi pokazali da ozbiljno shvataju odbranu ostrva, ali početkom januara 2026., situacija se eskalirala na način koji je natjerao dansku vladu da hitno ubrza raspoređivanje vojnika.

Osam DR-ovih izvora opisuje jedan okidački faktor posebno: jutro 3. januara 2026., kada su se probudili uz vijest da su Sjedinjene Američke Države napale Venecuelu i uklonile predsjednika te zemlje.

Tamo sve eksplodira, kaže visok rangirani izvor danskog sigurnosnog aparata.

U tom trenutku, predsjednik Donald Trump nije samo izrazio namjeru da iskoristi svoju vojnu nadmoć, već je i pokazao spremnost da je primijeni u zemlji poput Venezuele.

"Kada Trump stalno govori da želi preuzeti Grenland, a zatim se dogodilo ono što se dogodilo u Venecueli, morali smo ozbiljno shvatiti sve scenarije", kaže izvor.

Izvor također dodaje da je procjena prijetnje preuzimanjem Grenlanda uključivala "činjenicu da zvanična SAD ne funkcioniše kao obično".

"Trump nema isti nivo ljudi oko sebe kao prije koji bi ga odvratili. To je izuzetno opasno", kazao je.

Dan nakon operacije u Venezueli, 3. januara 2026., Donald Trump dao je enigmatičnu izjavu o Grenlandu.

Hitno slanje elitnih jedinica na Grenland

Bez odlaganja, komanda sa danskim, francuskim, njemačkim, norveškim i švedskim vojnicima prvo je prebačena u Nuuk i Kangerlussuaq.

Neposredno nakon toga, glavnina snaga slijedila je, uključujući vojnike Dragoon Regimenta iz Holstebroa, elitne vojnike Jægerkorps-a i francuske alpske lovce obučene za ratovanje u hladnim, planinskim područjima.

Istovremeno su danski borbeni avioni i francuski ratni brod poslani prema Sjevernom Atlantiku.

Cilj da vojnici budu na Grenlandu, s što više različitih zastava na ramenima, bio je, prema šest izvora, prisiliti Amerikance na veliki neprijateljski čin ako bi Donald Trump zaista želio vojno zauzeti Grenland. To je trebalo obeshrabriti SAD da uopšte pokušaju.

Nismo bili u takvoj situaciji od aprila 1940., kaže danski izvor iz odbrane, aludirajući na dane prije okupacije Danske tokom Drugog svjetskog rata. Tada je tadašnja danska vlada odabrala strategiju da se ne suprotstavlja okupatorskoj sili vojno, ali u krizi oko Grenlanda, vlada i vrh odbrane odlučili su suprotno nakon dugih rasprava u duboko povjerljivim sastancima, saznaje DR:

Ako bi SAD pokušale napad, danski vojnici morali bi imati municiju sa sobom i spremiti se za borbu. Slično tome, danski borbeni avioni F-35 koji su hitno poslani na sjever bili su također dobro naoružani.

Sve to iako nijedan DR-ov izvor nije imao iluzije da bi bilo moguće izdržati američki napad.

"Trošak za SAD morao bi biti povećan. SAD bi morale izvršiti neprijateljski čin da bi dobile Grenland," kaže visok rangirani danski izvor odbrane o historijskom planu odbrane koji bi mogao Dansku uvući u sukob s našim najvažnijim saveznikom od Drugog svjetskog rata.

Izvana je operacija predstavljena kao vježba pod nazivom 'Arctic Endurance'. Ali to nije bila vježba, bila je ozbiljna, kaže još jedan centralni danski izvor odbrane

"Nije bilo greške. Bilo je važno", naveo je.

Za obične vojne vježbe, gdje je cilj trenirati s saveznicima, krv i eksplozivi se ne pakuju, rekao je izvor iz odbrane. Naprotiv, to je dio procedure kada se priprema za mogući napad.

Nekoliko drugih izvora potvrđuje DR-u da je raspoređivanje vojnika na Grenland bilo u cilju pripreme stvarne odbrane Commonwealtha.

Naredba za danske vojnike

Vojnici su poslani na Grenland s tzv. kraljevskom odbranbenom naredbom, koja navodi da Danska mora preuzeti borbu napadom.

To nije pravilo koje se uvijek primjenjuje, jer se kraljevska naredba suzdržanosti često odstupa kako se ne bi eskalirale prijeteće situacije. Ovaj put, prema DR-ovim izvorima, u naredbi za danske vojnike nije bilo ništa deeskalirajuće.

DR je također imao uvid u specifičnu operativnu naredbu izdatu 13. januara 2026., koja čini osnovu za raspoređivanje. Naredba opisuje operaciju koja ima za cilj pripremu odbrane Grenlanda, a koja se može proširiti s još više vojnika i vojnih kapaciteta.

Nije bilo moguće dobiti odgovor od DR-a da li bi evropski saveznici branili Grenland ako bi američki vojnici napali.

"Pitanje na koje sam vrlo sretan što nismo morali odgovoriti", kaže visoki njemački zvaničnik.

Ako bi SAD napale Grenland, uz prisustvo NATO vojnika, onda biste morali staviti veliki upitnik na sve u što smo vjerovali, kaže izvor.

Tek 21. januara ove godine Donald Trump je od odluke da ne isključi vojnu akciju prešao na tvrdnju da neće koristiti vojnu silu. To se dogodilo u govoru na samitu u Davosu, Švicarska, gdje je također tvrdio da Sjedinjene Američke Države trebaju Grenland.

DR-ovi izvori nemaju obavještajne podatke o specifičnim američkim planovima napada na Grenland.

"Možda nikada nećemo saznati da li su se pripremali koristiti vojnu silu. Odrastao sam tokom Hladnog rata, i ponekad bih volio da se mogu vratiti u relativno stabilno vrijeme kada su svjetski lideri znali koliko daleko mogu ići bez izazivanja najgoreg scenarija", rekao je njemački vojni zvaničnik.

Za visokog francuskog zvaničnika, s kojim je DR razgovarao, protekla godina s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući pokazala je da Evropa mora "ponovo naučiti gramatiku moći" i da se ne može osloniti na vojnu podršku SAD-a ako bi Evropa bila napadnuta.

Iako trenutno ne postoji isti američki pritisak na Kraljevinu kao u kobnim danima januara, kriza oko Grenlanda mogla bi se ponovo rasplamsati, procjenjuje visok rangirani izvor danskog sigurnosnog aparata.

"Ovo nije gotovo. Trump je ovdje još tri godine. I bez obzira šta se dogodi, nepovjerenje i izazov prema Commonwealthu će trajati sve dok on nastoji ući u historiju širenjem teritorije Sjedinjenih Američkih Država", naveo je.

Ni Kancelarija premijera, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Oružane snage, niti vlada Grenlanda nemaju komentara na informacije koje su dali 12 izvora o situaciji oko Grenlanda, piše dr.dk.