Zaštita okoliša
42

Smanjenje štetnih gasova u Beču dvostruko brže od nacionalnog prosjeka

Piše: B. R. | 12.11.2025.
Michael Ludwig, gradonačelnik Beča (Foto: Reuters)
Michael Ludwig, gradonačelnik Beča (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša Austrije za prošlu godinu, Beč je smanjio emisije štetnih gasova za gotovo šest posto, dvostruko brže od austrijskog prosjeka od 2,6 posto.
Gradonačelnik austrijskog glavnog grada Michael Ludwig smatra da je ovo posljedica 25-godišnjeg dosljednog rada. Ovaj grad je u aprilu postao prva austrijska pokrajina koja ima klimatski zakon, čime se dodatno obavezao na smanjenje emisija.

Član gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky je podsjetio da ovoliko smanjenje emisija znači bolji zrak, viši kvalitet života te da je klimatska politika ujedno i socijalna politika.

Smanjenje emisija dogodilo se u gotovo svim sektorima. U saobraćaju je zabilježeno smanjenje od 2,6 posto, u zgradama tri posto, a u energetskom sektoru čak 14,3 posto. Industrija ima, kako su saopćili iz Grada Beča, blago smanjenje od 0,8 posto, a upravljanje otpadom jedan posto.

Emisije fluorovanih gasova, koji se uglavnom koriste u rashladnim uređajima i značajno doprinose zagrijavanju planete, smanjene su za 5,4 posto. Jedino je poljoprivreda ta u kojoj su povećane emisije štetnih gasova (jedan posto), prije svega zbog većeg korištenja mineralnih đubriva.

Ovo je nastavak pozitivnog trenda jer je Beč i 2023. smanjio emisije duplo brže od austrijskog prosjeka. Grad to postiže širenjem metroa i tramvajske mreže, većim ulaganjima u biciklističku infrastrukturu te uvođenjem novih pravila parkiranja u cilju smanjenja broja automobila u centru grada.

Ulaganjem u energetsku obnovu zgrada i prelaskom sa plina na obnovljive izvore energije, kako je ocijenila gradska uprava, dodatno se smanjuju emisije. Velik doprinos daje i cirkularna ekonomija, koja podrazumijeva ponovnu upotrebu proizvoda.

Dio otpada koristi se za proizvodnju energije, a građanima su dostupne radionice i subvencije za popravke. Grad radi i na mjerama zaštite od klimatskih ekstremnih pojava - tokom ljeta građanima su na raspolaganju klimatizirane "hladne zone", a godišnje se sadi 10 hiljada stabala kako bi se smanjio efekat toplotnih valova.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima