Slučaj ruskog arheologa uhapšenog u Poljskoj podijelio Evropu: Treba li ga izručiti Ukrajini?

Do sada su sudovi širom Evrope oklijevali izručiti Ruse Ukrajini, pozivajući se na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Butyaginov slučaj izazvao je podijeljena mišljenja.

Kao viši stručnjak u Ermitažu, najvećem ruskom muzeju u Sankt Peterburgu, on vodi ekspediciju muzeja na lokalitetu Mirmekijon u Crnom, još od 1999. godine, mnogo prije nego što je Rusija nezakonito zauzela ukrajinski južni poluotok 2014. godine.

Pristalice tvrde da je njegov rad pomogao očuvanju drevne baštine Crnog, dok kritičari kažu da nije ništa bolji od pljačkaša ukrajinske istorije koji koristi rusku okupaciju. Mirmekijon datira iz 6. stoljeća prije nove ere, kada su se stari Grci naselili na Krimu u vrijeme kad je demokratija nastajala u Atini.

Butyaginova ekspedicija otkrila je stotine drevnih kovanica, neke iz perioda Aleksandra Velikog u 4. stoljeću prije nove ere.

Njegova ekspedicija je nastavila rad i nakon što je Rusija zauzela Krim, a ukrajinske vlasti su pokrenule krivični slučaj protiv njega zbog rada bez odobrenja.

U novembru 2024. godine stavljen je na listu traženih osoba, a u aprilu 2025. ukrajinski sud je naredio njegovo hapšenje u odsustvu. Butyagin je optužen za ilegalne iskapanja i "ilegalno djelimično uništavanje" arheološkog kompleksa.

Prema 2. Protokolu Haaške konvencije o zaštiti kulturnog vlasništva u slučaju oružanog sukoba, okupacione vlasti "moraju zabraniti i spriječiti" svako arheološko iskapanje osim u nekoliko uskih izuzetaka.

I Poljska i Ukrajina su potpisnice protokola, dok Rusija nije. Iskapanja, ma koliko bila etična, predstavljaju uništavanje ako se odvijaju bez dozvole i u uvjetima oružanog sukoba, kaže Evelina Kravčenko, viša istraživačica Instituta za arheologiju Nacionalne akademije nauka Ukrajine.

"Butyagin je prekršio Haašku konvenciju i svi njegovi problemi proizilaze iz toga", kaže Kravčenko, čiji je odbor izdavao dozvole ruskim arheolozima za rad na Krimu prije aneksije.

Butyagin je prošle godine ruskim medijima rekao da "samo radi posao kojem smo posvetili život" i da mu je glavni cilj očuvanje spomenika. Press služba Ermitaža tvrdi da Butyaginov rad poštuje sve međunarodne pravne i etičke norme "bez obzira na geopolitičke okolnosti".

Viši arheolog muzeja rekao je BBC-u da je Butyagin slijedio jedini put dostupan ruskim arheolozima na Krimu.

"Ruski arheolog, ako želi nastaviti istraživanja, nema mogućnost dobiti dozvolu od ukrajinske strane, već mora tražiti od Ministarstva kulture Ruske Federacije", rekao je stručnjak koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije ovlašten da komentariše slučaj.

Neki ukrajinski izvori također optužuju Butyagina za "pljačku" objekata prenoseći ih u Rusiju, iako ove optužbe nisu dio ukrajinskog slučaja.

I sam arheolog i Ermitaž tvrde da svi njihovi nalazi ostaju na Krimu jer se prenose u Istočni krimski muzej u Kerču. Oni tvrde da se predmeti mogu privremeno premjestiti u Rusiju samo radi restauracije ili kao izložbeni zajam.

Međutim, ovo krši i ukrajinski zakon, jer svi nalazi moraju biti u ukrajinskom muzealnom fondu. Prema uslovima ruske nezakonite aneksije, zbirka Istočnog krimskog muzeja je umjesto toga uključena u ruski muzejski fond.

Od početka rata, nekoliko evropskih sudova odbilo je zahtjeve Ukrajine za izručenje Rusa, pozivajući se na moguće rizike prema Evropskoj konvenciji, koja zabranjuje politički motivisano progonstvo, kršenje prava na pravično suđenje i mučenje ili nečovječno postupanje prema pritvorenicima.

Čak i ako poljski sud koji odlučuje Butyaginov slučaj ocijeni da postoje dovoljni razlozi za izručenje, možda do toga neće doći, kaže Gleb Boguš, istraživač Instituta za međunarodno pravo mira i sigurnosti Univerziteta u Kelnu.

Prošlog juna, Danski vrhovni sud odbio je izručenje Ukrajini ruskog državljanina osumnjičenog za špijunažu za Moskvu.

Gleb Boguš kaže da su prvenstveno ruska država i njeni zvaničnici odgovorni za iskapanja na Krimu, a ne Butyagin, jer arheolozi nisu odlučivali da li Ermitaž treba nastaviti ekspediciju.

Viši zaposlenik Ermitaža rekao je BBC-u da "terenski arheolog ne može biti građanin svijeta; on se bavi zvaničnicima, dobija dozvole i mora tražiti finansiranje i volontere".

Butyagin je dobio podršku ne samo od Kremlja već i od Rusa koji se protive Putinu i ratu.

"Tvrdnje koje se iznose protiv njega su apsurdne", rekao je Arseny Vesnin, novinar i historičar u egzilu. Dodao je da je Butyagin osigurao očuvanje i zaštitu lokaliteta koji je istraživao.

Drugi tvrde da bi artefakti bili opljačkani i prodani na crnom tržištu da ruski arheolozi nisu radili na Krimu.

To, međutim, ne opravdava njihove postupke, kaže Samuel Andrew Hardy, vodeći britanski kriminolog specijaliziran za zaštitu kulturnog vlasništva u zonama sukoba.

Zvanična iskapanja ne zaustavljaju uvijek kriminalne pljačke, tvrdi Hardy. Neki pljačkaši ciljaju lokalitete koji su već istraženi.

Hardy kaže da svi oni koji podržavaju Butyagina u suštini tvrde da Rusija jednostavno treba biti dozvoljeno da radi šta želi bez obzira na rat.