Pomjeranja u SAD-u
7

Slučaj Georgea Floyda ili zašto je policija u SAD tako moćna

I. P.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
09.06.2020.
Američka policija je u posljednjih nekoliko decenija znatno ojačala. Budžet je veliki, skoro niko je ne kontroliše, a zakoni štite njene pripadnike visokim stepenom imuniteta.

Najnoviji prijedlog budžeta grada Los Angelesa je izazvao buru negodovanja na društvenim mrežama. Gradonačelnik Eric Garcetti je policiji namijenio najviše novaca od svih resora – 1,8 milijardi dolara od ukupno 5,4 milijardi dolara. Na primjer, odjeljenje za izgradnju stanova i komunalne investicije dobilo je 82 miliona dolara. Budžet još nije usvojen, pa je Garcetti zbog negodovanja obećao da će dio sredstava koje je namijenio policiji preusmjeriti za dobrobit afroameričke i drugih etničkih zajednica. Ali će izdaci za policiju ostati ogromni.

Takva budžetska stavka je uobičajena u američkim gradovima. To je posljedica dobrog lobiranja za policiju još iz vremena devedesetih, kaže Stuart Schrader, sozilog na Univerzitetu John Hopkins.

"Međunarodno udruženje šefova policije nije pokušalo samo da utiče na donošenje oštrijih zakona za suzbijanje kriminala. Oni su pokušali da nametnu obavezu da političari policiji polažu račune, a ne obrnuto". Ovo je Schrader napisao u jednom tekstu iz 2019 koji je objavljen pod naslovom: "Sebe štititi i sebi služiti: Policija u SAD od šezdesetih do danas".

Schrader naglašava da bi u mnogim dijelovima Amerike, gdje je stopa kriminala u stalnom opadanju, bilo moguće da se smanji obim policijskih aktivnosti, ali po njemu policija štiti svoje resurse, umjesto da oslobodi kapacitete.

"Policija više nije spremna da odustane od svog profita, pa sve više stavlja zastupanje sopstvenih interesa iznad stvarnog zadatka – suzbijanja kriminala", kaže Schrader.

Poziv na ukidanja policije

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji pokret koji ima cilj da se policiji radikalno smanji budžet i da se ona potom potpuno ukine. Ovih dana je ta diskusija ponovo oživjela.

Relic Heys, osnivač je organizacije Organizing Black koja okuplja aktiviste u Baltimoru. On kaže da bi novac, koji dobija policija, trebalo preusmjeriti na kreativne procese, kako bi se eksperimentisalo sa drugim idejama i razmislilo kako bezbjednost još može da izgleda.

"Trebalo bi da investiraju u stvari za koje znamo da su potrebne ljudima. Naime, znamo da kriminal nastaje tako što ljudi ne raspolažu resursima koji su im potrebni. Kao što se vidi u općinama širom Amerike, one su potpuno bezbjedne kad tamo nema ni jednog jedinog policajca. Zašto se općine u kojima ima mnogo policajaca smatraju nedovoljno bezbjednim?", kaže Heys.

Policija pokušava dodatno da oteža posao istraživanja komunikacije sa građanima jer podatke i dokaze zadržava samo za internu upotrebu. U policijskim statistikama, kako kaže sociološkinja Alijasa Suel, koja predaje na Univerzitetu Emori u Atlanti, često nedostaju bitni podaci kao što su boja kože ili pol.

Rasizam od epohe ropstva

Kada bijeli policajac ubije nenaoružanu crnu osobu, njegove kolege, političari i dijelovi javnosti ga nazivaju "trulom jabukom" – sugerišući time da se radi o pojedinačnom slučaju i da u svakom žitu ima kukolja. Upravo tu formulaciju je upotrijebio i savjetnik za bezbjednost Robert O'Brien u intervjuu za CNN govoreći o policajcu koji je usmrtio Afroamerikanca Georgea Floyda.

"Ne vjerujem da postoji institucionalni rasizam. Vjerujem da su 99,9 procenata naših policijskih službenika izvanredni Amerikanci. Naravno, uvijek postoje 'trule jabuke'", kaže O'Brien.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima