Ne zna se još tačan termin četvrtih po redu izbora za predsjednika samostalne Slovenije, a ljevica se još nije dogovorila koga sučeliti Alojzu Peterleu oko kojega su se okupile stranke desnoga spektra.
Predsjednik parlamenta France Cukjati izjavio je da će izbore za predsjednika države raspisati krajem avgusta, a izbori će biti u Ustavom definiranom terminu između 14. oktobra i 11. decembra.
Unatoč glasinama da bi prvi slovenski predsjednik Milan Kučan (66) mogao ponovno konkurirati za taj položaj, s kojega je otišao 2002. godine nakon dva uzastopna mandata koja je osvojio s velikom prednošću u odnosu na sve ostale konkurente, politički analitičari to smatraju malo vjerojatnim.
Peterle (59) koji je sada zastupnik u Evropskom parlamentu, a bio je i predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova u prvim godinama slovenske samostalnosti, izjavio je da bi bilo čudno kad bi se Kučan kandidirao za treći mandat, no da poštuje i njega i Drnovšeka i njihov doprinos razvitku Slovenije.
Peterle želi razvijati "novi stil" predsjednika i dokinuti povijesnu podijeljenost slovenskog biračkog tijela, a od početka godine kad je najavio svoju kandidaturu kao samostalni kandidat posjetio je gotovo sve krajeve i održao nekoliko stotina govora. Stranke vladajuće koalicije desnog centra koje su odlučile podržati ga nakon što same nisu mogle naći vlastitog kandidata tvrde da je došlo vrijeme da nakon Kučana i Drnovšeka kao predstavnika lijeve opcije na mjesto predsjednika države dođe i čovjek drukčijih političkih opredjeljenja.
Drnovšek je nekoliko puta potvrdio da na izborima neće učestvovati i njegova je odluka čini se konačna. Isto je odlučio i predsjednik socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor. Iako bi lično više volio učestvovati na izborima za predsjednika države, Pahor je odlučio voditi stranku na parlamentarnim izborima sljedeće godine, a SD po ispitivanju javnog mnijenja ima sve veću potporu građana.
Drnovšek je proteklih sedmica dodatnim zaoštravanjem odnosa sa strankama Janšine koalicije najavio da njegov angažman u politici neće biti sasvim neutralan. On je izjavio da najesen očekuje "novu dinamiku" i "promjene" jer sadašnje stanje u državi po njegovim riječima nije dobro.
Kandidaturu na izborima za predsjednika već je najavio i predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčić, ali to nije njegov prvi pokušaj. Analitičari su uvjereni da na izborima ne može dobiti više od desetak posto glasova, što nije dovoljno za ulazak u drugi krug koji će po svemu sudeći biti potreban.
Stranke ljevice najavljuju da će ovih dana javno predstaviti svoje predsjedničke kandidate ili neovisne kandidate koje bi na izborima podržali. Spominje se više imena, među njima i ime Mitje Gasparija kojemu je sadašnja vlada unatoč insistiranju Drnovšeka odbila produljiti mandat guvernera središnje banke - iako mu je ranije pripisivala zasluge za uvođenje eura.
Da je zainteresiran za kandidiranje na predsjedničkim izborima potvrdio je i Ivo Vajgel, nekadašnji ministar vanjskih poslova i sadašnji savjetnik u Drnovšekovom uredu kojega bi bila spremna podržati jedna od stranaka nastalih razlazom nekada jakih Drnovšekovih liberalnih demokrata.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
