"Naš je strateški cilj postići godišnje stope rasta za tri postotna boda više od prosjeka rasta u Europskoj uniji, što bi nam najkasnije za deset godina, a možda već 2013. godine, omogućilo da dostignemo prosječnu razvijenost Europske unije", naveo je Janša u brošuri kojom obrazlaže potrebu dovršenja procesa podjele države na manje regije koji njegova vlada namjerava dovršiti do kraja ove godine.
Janša je te ocjene iznio u posebnoj brošuri o regionalizaciji, navodeći da je cilj postizanja europske razine razvijenosti teško postići bez regionalizacije, odnosno regionalnih projekata koji se financiraju korištenjem kohezijskih sredstava iz fondova Europske unije.
U zadnjih 17 godina Slovenija je prema ovdašnjim izvorima svoj bruto-društveni proizvod i prosječne neto plaće povećala za oko 60 posto, te se sada nalazi na 85 posto prosječne razvijenosti Europske unije, pri čemu neke rubne regije znatno zaostaju u odnosu na središnju Sloveniju, osobito regiju koja gravitira prema Ljubljani.
Među slovenskim ekonomistima sve je više kritika Janšine vlade zbog toga što je zadnjih nekoliko godina forsiranjem visokih stopa rasta i financiranjem projekata državnim sredstvima dovela do pojačane inflacije, te "pregrijavanja" gospodarstva, a zanemarila upozorenja da inflaciju mora zadržati na stopama iz vremena prije uvođenja eura, te da to vodi u socijalne konflikte.
Kako pišu slovenski mediji, povećanje inflacije i rast cijena hrane potkraj ovog i početkom sljedećeg mjeseca mogli bi istodobno izazvati novi val demonstracija. Štrajk preko 100.000 zaposlenih u javnoj upravi, najavljen za 30. siječnja, u utorak su podržali sindikati policijskih djelatnika i sindikat zaposlenih u školstvu i znanosti, a tjedan dana nakon toga štrajkati bi po najavama mogli i zaposleni u privatnom sektoru ako najkasnije do 25. siječnja ne dođe do dogovora vlade, poslodavaca i sindikata o povećanju plaća koje bi kompenziralo učinke poskupljenja s kraja prošle godine.
Janšina vlada ponudila je sindikatima isplatu 2-postotnih povišica, dok bi se još 2,5 posto kompenziralo uplatom u mirovinske fondove jer se boji da će zahtijevani rast plaća biti dodatni impuls inflaciji od 5,7 posto. Sindikati na to za sada ne pristaju i zahtijevaju povišicu "koja će se osjetiti u džepu", javljaju slovenski mediji.